KOLIČINE SU PALE NA POVIJESNI MINIMUM, A STRUČNJACI TVRDE: 'Nema razloga za zabrinutost'

Otkako postoji tvrtka Podzemno skladište plina (PSP), od 2009. kada je izdvojeno iz Ine, još se nije dogodilo da u ovo hladno, zimsko doba popunjenost skladišta Okoli bude na tako niskim razinama.

Štoviše, navodno se takva situacija nije dogodila u posljednjih 30 godina otkako je skladište pušteno u rad - prema jučer objavljenim podacima, popunjenost je iznosila samo 38 posto raspoloživih kapaciteta, odnosno 1.933,876.501 kilovatsati. Razlog koji je doveo do polupraznog skladišta može se pronaći u niskim temperaturama i rastu potrošnje plina, što, doduše, nije samo hrvatski problem. Naime, ukupna potrošnja plina za kućanstvo u tjednu od 16. do 22. siječnja 2016. iznosila je 304,379.710 kilovatsati, a prema preliminarnim podacima, ukupna potrošnja u tjednu od 16. do 22. siječnja 2017. iznosila je 364,104.833 kilovatsata, što predstavlja povećanje potrošnje od 19,6 posto. Trenutačna se potrošnja u Hrvatskoj kreće između 50 i 60 tisuća megavatsati po danu. Iako se u Mađarskoj, primjerice, ne tako davno dogodilo da im je skladište bilo popunjeno samo 20 posto i u jednom im je danu nedostajalo 50 milijuna kubika plina, oni koji su zakupili kapacitete skladišta u Hrvatskoj umiruju da prostora za brigu nema.

- Zapunjenost dodijeljenih skladišnih kapaciteta na planiranoj je razini te, bez obzira na vremenske uvjete, ne očekujemo probleme u opskrbi kupaca - ističu u HEP-u.

Velika potražnja

I u Prvom plinarskom društvu (PPD) kažu da trenutačno svojim kupcima isporučuju veće količine plina od ugovorenih. No, napominju da su ugovorili dovoljne skladišne kapacitete i u zemlji i u inozemstvu pa su osigurali potrebnu fleksibilnost upravo za ovakva razdoblja vršne potrošnje.

- Naši kupci nemaju ni najmanji razlog za zabrinutost - tvrde i u PPD-u. Osim njih, još nekoliko tvrtki ima zakupljene kapacitete. U PSP-u kažu da su rezervacije i raspodjele skladišnih kapaciteta podzemnog skladišta Okoli za prvo regulacijsko razdoblje od 2014. do 2017. održane još tijekom veljače 2014. te su svi raspoloživi kapaciteti rasprodani opskrbljivačima tržišta. U skladu s Vladinom odlukom o određivanju prioriteta prilikom provođenja postupka za raspodjelu kapaciteta, za razdoblje do 31. ožujka 2017., HEP-u je kao imenovanom opskrbljivaču veleprodajnog tržišta dodijeljeno 70 posto ukupnog broja standardnih paketa skladišnog kapaciteta. Ostatak je raspodijeljen pa su tako Plinacrou osigurani kapaciteti za potrebe korištenja operativne zalihe, a kapacitete skladišta zakupili su još i Prirodni plin te MET. No, koliko oni pojedinačno imaju zakupljeno, poslovna je tajna. Drugo, petogodišnje regulacijsko razdoblje stupa na snagu 1. travnja i upravo je u tijeku rasprodaja kapaciteta Okolija, koja traje do 31. siječnja ove godine.

Skupo skladištenje

Iako, kažu upućeni, trenutačna situacija sa skladištem nije alarmantna, ona otvara druga pitanja. Od sudionika na plinskom tržištu može se čuti da je općenito situacija s podzemnim skladištima u Europi drugačija od one na koju smo navikli u posljednjih 30 godina kada su se svi viškovi spremali u skladište i onda zimi povlačili. Toga više nema. Postoji, napominju, otvoreno tržište i razlika između ljetne i zimske cijene je tako mala da je pitanje isplati li se skladištiti. Zbog toga svaki od opskrbljivača optimizira svoj portfelj na način koji njemu najbolje odgovara pa će tako netko uvoziti (Slovenija, Mađarska), ako je jeftinije iz uvoza, a netko kupovati plin ljeti i skladištiti ga za zimu. Dodatni je problem u Hrvatskoj u geologiji skladišta, odnosno s padom volumena plina u skladištu pada i snaga koja se može dobiti na izlazu. Odnosno, kada najviše plina treba, a ta količina postoji u skladištu, ne može se povući. Prema podacima sa službene stranice tvrtke PSP, kada je skladište na 38 posto, dnevno se može povući 426 tisuća kilovatsati. Zato je važno vršno skladište u Grubišnom Polju, koje ima mali volumen, ali veliku snagu, i predviđeno je za poboljšanje rada skladišta Okoli. No, ako želimo ultimativnu sigurnost opskrbe, onda bismo trebali imati strateško skladište plina za što bi ono u Beničancima, s obzirom na povoljnu geološku strukturu i veličinu, bilo idealno. No, koncesiju nad Beničancima ima Ina, odnosno MOL pa bi s njima Vlada trebala dogovoriti rješenje.