KREĆE SPAJANJE HRVATSKIH BOLNICA, PRVO U OVIH DESET GRADOVA Otkrivamo plan po kojem bi država trebala uštedjeti i do 30 milijuna kuna mjesečno

Opća bolnica Šibensko-kninske županije i Opća i veteranska bolnica “Hrvatski ponos” Knin, Županijska bolnica Čakovec i Opća bolnica Varaždin, Opća županijska bolnica Vukovar i Opća županijska bolnica Vinkovci, Opća bolnica “Dr. Josip Benčević” Slavonski Brod i Opća bolnica Nova Gradiška te Opća županijska bolnica Požega i Gradska bolnica Pakrac bolnice su čiji bi se pojedini odjeli trebali spojiti.

Iako svi detalji još nisu poznati, odluke su predviđene za 4. kvartal godine. Ministar zdravstva Milan Kujundžić ranije je rekao da bi racionalno spajanje značilo uštede na mjesečnoj razini i do 30 milijuna kuna, no novac nije jedina, čak ni prva, smjernica zbog koje bi se provelo spajanje.

Naime, na ovaj način pokušat će se stvoriti centri izvrsnosti, što bi trebalo biti pozitivno za pacijenta, ali i za liječnike.

Preseljenje zahvata

Dakle, kažu nam sugovornici, ako se u jednoj bolnici rade mjesečno tri ugradnje stenta, a u onoj 20-ak kilometara dalje sto, logično je da se takav zahvat kompletno preseli. Tako će pacijenti ići kod liječnika s više prakse, a liječnici će također imati više operacija i usavršavati se. “Nepotreban” odjel više neće odnositi novac, a i liste čekanja će biti kraće.

Kako neslužbeno doznajemo, mislilo se na to da su bolnice blizu jedna drugoj i da udaljenost ne bude problematična.

Primjerice, udaljenost između Čakovca i Varaždina je oko 15 kilometara, što je otprilike slično kao kada pacijent iz zapadnog dijela Zagreba odlazi u Klinički bolnički centar Dubrava.

Inače, pravo na naknadu za troškove prijevoza zdravstveno osigurana osoba ostvaruje ako je radi korištenja zdravstvene zaštite upućena u ugovornu zdravstvenu ustanovu u mjesto koje je udaljeno 50 i više kilometara od mjesta njezina prebivališta.

Bivši ministar zdravstva Siniša Varga kaže da je Masterplan u Hrvatskom saboru prihvaćen bez glasa protiv, dakle postoji nacionalni konsenzus da ga je potrebno provesti, a njegova glavna sastavnica je funkcionalno spajanje bolnica.

- Prva mjera racionalizacije zdravstva je infrastruktura (zgrade), druga je oprema, a treća su ljudski potencijali. Masterplan kroz funkcionalno spajanje zdravstvenih ustanova obuhvaća sve tri navedene mjere, a provedba ovog plana osigurava da ne dođe do povećanje participacije, cijene dopunskog osiguranja ili naplate nadstandarda građanima - kaže Siniša Varga.

Napominje da je teško reći kolike bi financijske uštede nastale spajanjem jer to ovisi o broju provedenih funkcionalnih spajanja.

HANZA MEDIA

Centri izvrsnosti

- Primjerice, spajanje urologija općih bolnica Varaždin i Čakovec uštedjelo bi 800 tisuća kuna. Ušteda, naravno, ovisi od odjela do odjela, ali to je mjera koja se mora provesti ne samo radi uštede, nego i radi sigurnosti pacijenata i kvalitete usluga jer se funkcionalnim spajanjem stvaraju centri izvrsnosti - kaže Varga.

Jedna od mogućih prepreka spajanja mogla bi se dogoditi ako osnivači i vlasnici općih i županijskih bolnica, a to su gradovi i županije, ne budu skloni tome da se iz njihove bolnice preseli neki odjel u drugu bolnicu.

Naime, 2013. godine, kada se krenulo u sanaciju bolnica, gradovi i županije prepustili su državi svoje ustanove na upravljanje (dok traje sanacija), a zauzvrat je država trebala preuzeti bolničke dugove. No, 2015. godine tadašnji ministar Dario Nakić ukinuo je sanaciju pa su opće, odnosno županijske bolnice tako vraćene osnivačima. Dakle, u ovoj varijanti Ministarstvo treba dobiti “dozvolu” od vlasnika bolnica.

“Tražit ćemo podatke”

Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije u kojoj su dvije bolnice, šibenska i kninska, čiji bi pojedini odjeli trebali biti spojeni, kaže da zna za takve planove.

- Nemam nikakve konkretne podatke. Načelno nisam ni za niti protiv, ali smatram da nema nekih bitnih pomaka nabolje s takvim rješenjima. Ono što ćemo sigurno tražiti su svi parametri, od financija, kako to utječe na pacijente, ali i na liječnike - kaže Pauk i dodaje da se jasno treba znati tko upravlja bolnicama.

Jer, ako je, kaže Pauk, lokalna samouprava vlasnik, onda ne bi trebali za svaku iglu ili zaposlenje pitati državu.

- Treba se jasno postaviti kako sustav funkcionira jer jedino tako se može nešto dobro dogoditi, a što se spajanja tiče, o tome će se itekako trebati raspravljati - ističe Goran Pauk.