Mirovinci su na Agrokoru zaradili, ali samo zbog obveznica

Kriza Agrokora otvorila je i pitanje ulagačke politike mirovinskih fondova u dionice i obveznice tog koncerna i njegovih tvrtki, a prema odgovorima koje smo dobili od mirovinskih fondova, može se zaključiti da su četiri mirovinska fonda svojim članovima zaradila tim ulaganjima ukupno najmanje 330 milijuna kuna. Moramo odmah kazati da su podaci koje smo dobili temeljeni na aktualnom stanju na tržištu kapitala, što je bitno jer se kod računa dobiti i gubitka kod dionica, koje su još uvijek u posjedu fondova, radi o takozvanoj nerealiziranoj dobiti ili gubitku. Struktura računa dobiti i gubitka pokazuje, pak, da su mirovinski fondovi ukupno značajno profitirali u kupoprodaji korporativnih obveznica Agrokora, ali su, osim Erste Plavog, izgubili na trgovanju dionicama. Pritom je Raiffeisein mirovinsko društvo, prema dostupnim podacima, ostvarilo najveću dobit, u iznosu od ukupno 300 milijuna kuna, ali isključivo zbog plusa na obveznicama, a par milijuna kuna su izgubili na dionicama. Mirovinski fond Erste Plavi je ostvario dobitak na dionicama i obveznicama, s tim da plus na dionicama iznosi 2,8 milijuna kuna, a na obveznicama 28,3 milijuna kuna, što daje ukupni plus od 31,1 milijun kuna. Mirovinski fond PBZCO je na obveznicama ostvario dobitak od 65 milijuna kuna, ali uz gubitke na dionicama, dok se AZ fond nije očitovao s konkretnim brojkama, već su naveli da su ukupno ostvarili dobit za svoje članove.

Nema jamstava

Glavninu dioničkog ulaganja fondovi su bili usmjerili u Jamnicu i Ledo, a sada su ostali samo s dionicama Leda, pa ako se dogodi da dionice Leda u restrukturiranju Agrokora padnu na nulu, tada bi ukupno pozitivno poslovanje fondova (zajedno s obveznicama) bilo slabije za oko 210 milijuna kuna. Radi se o tome da je Erste Plavi fond prodao sve dionice Jamnice i Leda, ali ostala tri fonda imaju još određeni broj dionica Leda, trenutačno vrijednih oko 210 milijuna kuna, pa bi u najcrnjem scenariju to značilo otpisivanje te vrijednosti. Međutim, ako u restrukturiranju cijene dionica Leda narastu, to bi moglo značiti bolji rezultat u odnosu na sadašnji u iznosu od nekoliko desetaka milijuna kuna, ovisno o tome koliko bi cijena dionica narasla.

Pregled rezultata počet ćemo s Raiffeisen mirovinskim fondom (RMF) koji je ulagao u obveznice Agrokora od 2004., trgovali su i manjim brojem dionica dionice Tiska i Zvijezde, a dionice Leda su kupili u javnoj ponudi dionica u prosincu 2012. U trenutku najveće izloženosti ROMF B (obvezni fond koji ulaže u dionice i obveznice) je imao 6,06 posto dionica Leda (udio tih dionica u imovini ROMF B bio je tada 1,01 posto), a trenutačno RMF ima 6,01 posto dionica tog poduzeća. “ROMF C ne ulaže u dionice, njegova ulaganja su se odnosila isključivo u obveznice Agrokora, koje su imale izrazito atraktivne uvjete u odnosu na usporedive izdavatelje i tadašnju procjenu rizika samog Agrokora. Dodatno, razlika u prinosima između obvezničkih izdanja Agrokora i ekvivalentnih izdanja RH nudila je više nego adekvatnu naknadu za razliku u riziku dobivenu usporedbom kreditnih rejtinga od renomiranih kuća (Moody’s, S&P)”, ustvrdili su u RMF-u, dodajući da je uska povezanost Leda s matičnim društvom Agrokor imala za Ledo i značajne pozitivne efekte (poput pripadanja koncernu koji ima jaku maloprodaju), a sada i negativne posljedice. “U vrijeme ulaganja našeg fonda i mirovinskih fondova kojima upravljaju druga mirovinska društva u dionice Leda već su postojala jamstva za obveze Agrokora, što je uredno iskazano i u prospektu izdavanja dionice Leda iz ožujka 2013. uz napomenu ‘Ne možemo pružiti nikakva jamstva da utjecaj Agrokora kao većinskog dioničara neće imati značajan efekt na poslovanje i financijsko stanje Izdavatelja’, tako da se nije radilo o novoj praksi”, ističu u ROMF-u. Jednako tako napominju da je u vrijeme realizacije njihova ulaganja prilikom dokapitalizacije Leda ozbiljno razmatrano i najavljivano nekoliko scenarija za Agrokor, poput IPO-a Agrokora ili maloprodaje.

Obećali im ipo

Uz to, naglašavaju, tada se spominjala, ali ne tako konkretno, mogućnost prodaje Leda strateškom investitoru, ali se, nažalost, ništa od toga nije ostvarilo. RMF je sa smanjivanjem izloženosti Agrokoru počeo 2014., a glavni razlozi bili su odgađanje provedbe inicijalne javne ponude koncerna, odnosno jednog od njegovih dijelova, te kvarenje kreditnih pokazatelja Agrokora. Službeni podatak govori kako ukupna realizirana i nerealizirana dobit od ulaganja u vrijednosne papire Agrokor grupe za ROMF B fond od 2004. do 2017. na dan 24. travnja 2017. iznosi 280 milijuna kuna. “Čak i u slučaju da jedina preostala pozicija izloženosti prema Agrokor grupi svojom vrijednošću padne na nulu, što Društvo ne smatra izvjesnim, dobit ROMF B fonda na razini cjelokupnog ulaganja u vrijednosne papire Agrokor grupe bio bi i dalje visokih 208 milijuna kuna. Realizirana dobit za ROMF A fond iznosi 274 tisuće kuna i odnosi se na ulaganja u obveznice Agrokora, kao i u manjem iznosu u dionice Leda i Jamnice.

Nova strategija

S obzirom na to da ROMF C fond ne ulaže u dionice, realizirana dobit za navedeni fond odnosi se isključivo na ulaganja u obveznice Agrokora, te iznosi 1,4 milijuna kuna. Svi dobici za ROMF A i ROMF C fondove su realizirani i navedeni fondovi više nemaju izloženosti prema Agrokor grupi. Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond (RDMF) također nema više izloženosti prema Agrokor grupi, a realizirana dobit spram ulaganja u vrijednosne papire Agrokor grupe za navedeni fond u razdoblju od 2005. do 2016. godine iznosi 20 milijuna kuna”, istaknuli su u ROMF-u. Rekli su nam i da nemaju običaj najavljivati buduće kupnje ili prodaje niti objavljivati procjene vrijednosti, ali ističu da smatraju kako je izvjesno da će Ledo i nakon što podnese određene posljedice restrukturiranja koncerna Agrokor barem opravdati trenutačnu cijenu na tržištu. U ROMF-u su posebno istaknuli kako nisu trgovali dionicama Mercatora i da to smatraju dobrom investicijskom odlukom, dok su ostali mirovinski fondovi trgovali dionicama Mercatora, ali nismo dobili podatke o rezultatima tog posla. Kao razlog za to naveli su da su dionice Mercatora kupovali prije nego što ga je kupio Agrokor te da Mercator svojom imovinom ne jamči za Agrokor.

Nadalje, AZ nas je izvijestio da su bili jače izloženi samo prema Ledu, čije su dionice većinom kupili u IPO-u, a sada drže 12,3 posto dionica leda. “Gledajući ukupna ulaganja, svojim smo članovima na ulaganju u Agrokorove obveznice ostvarili dobit. Kroz ulaganje u dionice Agrokorovih tvrtki za svoje smo članove u AZ obveznom mirovinskom fondu kategorije A također ostvarili dobit. Trenutačno jedino u AZ obveznom mirovinskom fondu kategorije B na dionicama tvrtke Ledo bilježimo određeni gubitak, međutim treba uzeti u obzir da u ovom trenu Ledo čini oko 0,5 posto imovine fonda B, a 31. prosinca 2016. je to iznosilo 1,3 posto. Iz priloženog je razvidno kako bez obzira na razvoj situacije, direktni utjecaj procesa restrukturiranja Agrokora neće imati značajnijeg utjecaja na kretanje obračunske vrijednosti AZ OMF kategorije B”, poručili su iz najvećeg mirovinskog fonda.

Erste Plavi mirovinski fond u svom odgovoru ističe da su stjecali dionice Leda (najveća izloženost je bila na razini od 3,1 posto dionica) i Jamnice (najveća izloženost je bila 1,2 posto dionica), te napominju da su nakon objave revidiranih godišnjih izvješća za 2015., te financijskih izvještaja za treći kvartal 2016. za Agrokor, krajem 2016. promijenili strategiju ulaganja u dionice Leda. “Prve prodaje dionica Leda su izvršene početkom prosinca 2016., da bi se iste intenzivirale od siječnja 2017. nakon objave o odustajanju Agrokora od pojedinih financijskih aranžmana, istupa ruskog veleposlanika, pojedinih izjava od strane najvećih financijskih vjerovnika Agrokora, odnosno ruskih banaka, te negativnih izvješća o stanju u Agrokoru od strane rejting agencija”, rekli su nam u Erste Plavom. Fondovi pod upravljanjem Erste d.o.o. su od kraja 2016. do današnjeg dana prodali sve dionice Leda i Jamnice, a analize na kojima su se temeljile kupnje i kasnije prodaje dionica Leda i Jamnice su rezultat (to ističu svi fondovi) kako internih valuacija tako i eksternih valuacija renomiranih hrvatskih banaka i brokerskih kuća.

Konačno, Mirovinski fond PBZ-Croatia osiguranje ulagao je od 2001. u različite obveznice Agrokora, pri čemu su “cijeli taj period bili aktivni ulagatelj, kupujući i prodavajući u trenucima kada su “stručne analize ukazivale da je to na korist naših članova”. “U manjim iznosima ulagali smo i u dionice Belja, Jamnice, Konzuma i Zvijezde. Najveće ulaganje glede dionica bilo je u kompaniju Ledo. Najveću količinu dionica Leda stekli smo 2012. pri dokapitalizaciji. Nakon 2013. više nismo kupovali dionice te tvrtke, a trenutno imamo dionice Leda koje čine ispod 0,3 posto našeg portfelja. Najveći udio u toj kompaniji imali smo u periodu od 2013-2015. kada smo držali 5,64 posto dionica kompanije, a danas naš udio u poduzeću iznosi 3,88 posto”, rekli su nam u PBZCO-u.

Predvidjeli slom?

Ukupni rezultat trgovanja vrijednosnim papirima za članove PBZCO zasad iznosi osam milijuna kuna, poručili su iz tog fonda, s obzirom na značajnu zaradu ulaganja u obveznice Agrokora, koja iznosi više od više od 65 milijuna. “Naravno, pozitivan rezultat umanjuje trenutni gubitak na dionicama Leda, ali u cjelini, ponavljamo, rezultat za naše članove nije negativan”, tvrde u PBZCO-u te dodaju kako su obveznicama Agrokora trgovali posljednji put 13. siječnja 2014, kada su prodali zadnju količinu obveznica. “Nakon tog datuma naša odluka je bila da više ne ulažemo u instrumente s fiksnim prinosom grupe Agrokor. Naša ispravna procjena rizika ustvari se ogledala u tome što smo od 2014. nadalje odbili sva ulaganja u obveznice, komercijalne zapise, kao i najavljivani nekretninski fond vezan uz navedenu grupu”, istaknuli su u tom fondu, a i drugi fondovi su nam potvrdili da su nakon 2014. odbili “kreditiranje” Agrokora na bilo koji od predloženih načina.

Tek će se vidjeti

Podaci koje smo dobili od mirovinskih fondova, kao i oni koji su javno dostupni, pokazuju kako društva za upravljanje mirovinskim fondovima nisu imovinu svojih članova izlagali velikom riziku kupujući vrijednosne papire Agrokora i njegovih kompanija, jer je izloženost prema tom koncernu bila najviše do 1,5 posto ukupne imovine fondova. Pritom su ostvarili znatne zarade u kupoprodaji obveznica, a 2014. su napravili dobar potez kada su odbili sudjelovati u daljnjem financiranju Agrokora temeljem raznih predloženih modela. Međutim, osim Erste Plavog, svi ostali fondovi su ostvarili određene gubitke na trgovanju dionicama Leda i Jamnice, ali ti gubici su bili anulirani dobrim rezultatima u “obvezničkom sektoru”. Uz to, tek treba pričekati kako će završiti restrukturiranje Agrokora i Leda, ali i Mercatora, jer će i to utjecati na ukupni završni račun mirovinaca u ovom slučaju.