ŽIVOT U KAOSU

MJESTO KOJE JE TOLIKO ZAŠTIĆENO ZAKONOM DA U NJEMU USKORO VIŠE NITKO NEĆE ŽIVJETI Zbog nevjerojatnih propusta tamo nitko ne smije sagraditi kuću!

 
 Ante Čizmić / CROPIX

Ima jedno malo selo, odnosno zaselak, u našoj zemlji koji na karti nećete naći. Nečven se zove, smješteno je nedaleko od rijeke Krke, a u njemu živi tek devet stanovnika. Jasno, tako ih je malo da nemaju ni kiosk, trgovinu ili kafić. Ovaj tekst neće moći pročitati u novinama, jer ih nemaju gdje kupiti. Htjeli bi oni da ih je više, ali nitko se neće vratiti. U Nečvenu se, eto, zbog niza birokratskih propusta ne smiju graditi kuće. Ljudi zbog toga odlaze u druga mjesta, gdje mogu sebi podići krov nad glavom i naći posao. Ni jedno ni drugo u ovom malenom selu nije moguće. Nečven je, naime, imao tu (ne)sreću da ostane jedno od dva mjesta koje se gotovo cijelim teritorijem nalazi unutar granica Nacionalnog parka Krka.

Ravnatelj tog parka Krešimir Šakić u intervjuu koji je prošlog tjedna dao Jutarnjem listu rekao je kako je park lani imao više od milijun posjetitelja te da će morati ograničiti broj turista na lokacijama u južnijem dijelu parka. To znači, kazao je, kako će posjetiteljima ponuditi obilazak lokaliteta na srednjem i gornjem dijelu Krke. Među tim lokacijama svakako će se naći jedino selo koje se nalazi unutar granica parka. Da, upravo maleni Nečven, bez ijednog zahoda, restorana ili trgovine gdje se može kupiti bočica vode. Nečven u kojem se autobus nema gdje ni parkirati i, da budemo iskreni, Nečven koji sad uglavnom izgleda tako da bi ga bolje bilo turistima ne pokazati.

Ante Čizmić / CROPIX

Srušeno u ratu

Većina kuća u selu srušena je u ratu, no tek mali broj je obnovljen. Nema interesa - zašto bi se netko vratio u Nečven, gdje se ne može sagraditi kuća niti baviti poljoprivredom, kažu nam ogorčeni stanovnici. Granice su povučene tako da se gotovo cijelo selo nalazi unutar parka. I dok druga mjesta razvijaju turističku ponudu i poljoprivredu, ubirući pristojnu količinu novca od tih dviju djelatnosti, Nečvenci ostaju praznih ruku. Mogu samo tiho promatrati kako se u široj okolici grade kuće, pa čak i hoteli, a onda s kiselim ponosom promatrati jedini uređeni objekt u svom selu. Ima šest kreveta. Skoro dovoljno da cijelo selo spava u njemu.

No, čini se da im je dosta kaosa u kojem žive. Organizirali su se u Udrugu vlasnika nekretnina Nečven-NP Krka i traže da se konačno počnu rješavati problemi u njihovu mjestu koji ometaju razvoj. Najveći problem je nepostojanje Detaljnog urbanističkog plana za mjesto, zbog kojeg se ne mogu graditi novi objekti niti proširivati postojeći. Stari Prostorni plan uređenja Parka iz 1990. godine istekao je 2011. godine, a od tada nije donesen novi plan. Zbog toga Nečven stoji, dok se mjesta koja nisu daleko, a ipak se ne nalaze unutar granica NP, razvijaju. U njima se gradi, a gosti mogu unajmiti smještaj u prekrasnim vilama s bazenima.

- Obratili smo se općini Promina, čiji je Nečven dio, no rekli su nam da su dobili ponudu od tvrtke iz Splita koja bi izradila stručne podloge za Detaljni urbanistički prostorni plan uređenja sela i to su poslali Parku uz zamolbu za financiranje. Napisali su nam još i da odluku o pokretanju izrade Prostornog plana uređenja Nacionalnog parka Krka, pa i našeg područja Nečvena, donosi Vlada, tako da oni, iako razumiju naš problem, tu ne mogu ništa - kaže Josip Perica, predsjednik Udruge vlasnika nekretnina.

Ante Čizmić / CROPIX

Umjetno selo

U dopisu koji im je Općina poslala stoji i njihovo rješenje za veliki broj turista koji će uskoro početi dolaziti: takozvano Prominsko selo. Umjetno stvoreno selo imalo bi 50 ugostiteljskih objekata, turisti bi mogli vidjeti autohtoni ambijent, a time bi se sačuvale istinske vrijednosti sela poput Nečvena, bez da ih se ugrozi, stoji u dopisu kojeg im je prošle godine posao načelnik Tihomir Budanko.

- No, i taj je projekt stao i mi već tri godine pokušavamo dobiti dozvole za izgradnju. U Ministarstvu zaštite okoliša traže da to selo bude odmaknuto od parka. Koliko točno odmaknuto? Ne znamo ni mi ni oni, pa smo zapeli. Što se Nečvena tiče, tražili smo da se odrede uvjeti gradnje i obnove, ali još se ništa ne događa - kaže Budanko i dodaje kako se sporost birokracije jasno vidi po broju stanovnika. Zbog zaustavljenog razvoja su s nekadašnjih 6500 pali na samo 1100 ljudi.

No, u Nečvenu nisu oduševljeni idejom izgradnje Prominskog sela, jer se boje da će nakon toga svi dignuti ruke od njih. No, nije ih usrećila ni najava ravnatelja Šakića o turistima koji će im sigurno doći. Nemaju im baš što ponuditi, kažu mještani.

- Nemamo ništa osim mnoštva zabrana propisanih aktima Parka i Ministarstva - kažu nam ogorčeno stanovnici Nečvena.

Tvrde kako bi sve bilo drugačije da nadležne institucije imaju samo malo više razumijevanja. Ništa se ne bi uvelike promijenilo - nitko nije za apartmanizaciju, niti bi se u NP Krka dogodilo isto što i na Plitvicama, gdje se (između ostalog) i zbog apartmanizacije spominje mogućnost da park izgubi zaštitu UNESCO-a. U Nečvenu samo žele ubrati dio uroda koji donosi Nacionalni park - žele da im se omogući gradnja, no nemaju ništa protiv strogih restrikcija prilikom gradnje.

- Mi možemo obnoviti objekte koji su srušeni za vrijeme rata, no ne smijemo nadograditi ništa na to. To nije dovoljno. Imajte na umu da se mnogi objekti dijele na cijeli niz vlasnika, od kojih su se mnogi odselili izvan zemlje. Na par kvadrata se nađe i po 30 vlasnika. Zbog toga se kuće ne obnavljaju, a nove ne niču - kaže Josip.

Granica Nacionalnog parka nije uvijek bila fiksna: tako je 1997. godine pomaknuta uzvodno i obuhvatila cjelokupan prostor Nečvena, sve njegove stambene i gospodarske objekte te gotovo 80 posto poljoprivrednih i šumskih površina. Upravo to dovelo je do današnjih problema.

- Treba imati na umu i potpuno neprihvatljivu i neetičnu 27-godišnju neažurnost u izradi obvezujućeg Detaljnog provedbenog urbanističkog plana uređenja sela Nečven, kao i novelacije Plana posebnih obilježja NP Krka, koji je trenutno jedini Nacionalni park u Hrvata koji nema Prostorni plan - tvrde u udruzi.

No, u Nacionalnom parku kažu kako problema zapravo nema: premda je Prostorni plan parka istekao 2011. godine, on zapravo vrijedi sve dok se ne donose novi. Po njemu se u selu smiju samo obnavljati objekti, pritom poštivajući materijal kojim su bili građeni. Dakle, ako je kuća koja je srušena bila kamena, nova mora biti makar obložena istim materijalom. Sa stanovnicima sela, kažu, nemaju problema, jer redovito organiziraju susrete na kojima razgovaraju o problemima.

Ante Čizmić / CROPIX

Uskoro novi plan

- Granice Nacionalnog parka Krka utvrđuje Sabor Republike Hrvatske. Javna ustanova Nacionalni park Krka ima pozitivan stav u svezi zaštite područja u blizini temeljnog fenomena, rijeke Krke i njenog kanjona. Pozitivni propisi omogućuju njihovu zaštitu te štite od agresivnog djelovanja pojedinaca koji bi inače postupali bez mogućnosti nadzora - kaže Krešimir Šakić, ravnatelj parka, i dodaje kako će Sabor donijeti novi Prostorni plan za park na inicijativu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

U tom ministarstvu su nam rekli kako je pokrenut postupak donošenja odluke o izradi Prostornog plana Nacionalnog parka Krka. Donošenjem Odluke o izradi, kažu, počet će izrada plana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 10:10