NA POMOLU DRASTIČNE PROMJENE U SEKTORU U KOJEM SE U HRVATSKOJ SVAKE GODINE OKRENE MILIJARDU KUNA Spremaju se velike novosti u student servisu

Studentima se godišnje preko studentskih servisa isplati preko milijarda kuna, studentske zarade smatraju se najbrže rastućim isplatama u Hrvatskoj, a sudeći prema prijedlogu novoga Zakona o studentskom radu - tih bi zarada, pod uvjetom da su “očišćene” od zloporabe, ubuduće moglo biti i više. Ključna novost u prvome zakonu koji uređuje područje studentskog rada jest to što se pravo na rad preko studentskih servisa proširuje na sve studente koji nisu u radnom odnosu.

Prema predloženoj verziji zakona, spremnoj za javnu raspravu, pravo rada preko student servisa prvi put se omogućuje i studentima u statusu izvanrednih. Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku, od oko 160 tisuća studenata u Hrvatskoj, izvanrednih je oko 44 tisuće.

Nepravedan odnos

Postojeći propisi tradicionalno dozvoljavaju rad isključivo redovnim studentima, a za izvanredne je ta mogućnost bila pod embargom jer se podrazumijevalo da su ionako zaposleni (što je u realnosti daleko od istine).

Priča o nepravednom odnosu prema dijelu studenata pokrenuta je početkom ove godine kroz peticiju sa zahtjevom da se izvanrednim studentima omogući studentski rad. Potpisalo ju je oko 6000 studenata, a inicijator, student ekonomije iz Zagreba Marko Leskovar, istaknuo je problem što većina izvanrednih studenata ne radi jer ne mogu naći posao, a pritom moraju plaćati školarine. Peticija je proslijeđena Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Prema posljednjim podacima, preko student servisa godišnje je aktivno oko 65 tisuća redovnih studenata. Paralelno, dobro je poznata pojava lažnih ugovora, koje podižu studenti preko student servisa za treće osobe, za što ostvaruju određeni postotak provizije. Upućeni tvrde kako je najbolja stvar u novom zakonskom prijedlogu upravo uvođenje sankcija za prekršitelje.

Prema posljednjoj verziji prijedloga, za nepoštivanje zakona poslodavac će snositi sankciju od 100 tisuća kuna, a student dobiva zabranu rada preko Studentskog centra u trajanju od godine dana. Novost je i prijedlog o sklapanju studentskih ugovora na određeni rok, mjesec dana, a njihova isplata morala bi biti realizirana do 15. u mjesecu. Novina koja također ide na ruku studentima jest i digitalizacija studentskih ugovora, odnosno sklapanje ugovora preko interneta, bez potrebe za fizičkim odlaskom u SC. Također, definirana je i minimalna naknada, odnosno satnica za obavljanje studentskog posla (sada je rad studenata cijenjen između 14 i 35 kuna, a zakonski minimum kretat će se oko prosjeka od 20-ak kuna).

Javna rasprava

Studenti potvrđuju da dugo čekaju taj zakon, a trenutačno im je najvažnija njegova što hitnija primjena - nadaju se od 1. siječnja 2018.

Zanimljivo je da Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije željelo izaći u javnost s prijedlogom zakona koji je dovršilo zaduženo povjerenstvo, niti komentirati novine dok one ne odu u javnu raspravu. Naznaku novine ministrica Blaženka Divjak spomenula je u jučerašnjem intervjuu Hini, navodeći kako će “idući tjedan najvjerojatnije ući u javnu raspravu i zakon o studentskim poslovima, gdje ćemo, nadam se, u javnoj raspravi dobiti podršku da se to područje, ne samo uredi, već da svi studenti koji nisu u radnom odnosu, mogu raditi ako to žele”.

Karlo Kolesar, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Hrvatske pozdravlja novosti i smatra kako će one donijeti “win-win” situaciju za studente i poslodavce, ako se budu pridržavali novih propisa.

- To je u potpunosti u redu, jer je određena skupina unutar populacije izvanrednih studenata zakinuta, kaže Kolesar, prema čijem mišljenju je novo zakonsko rješenje iznimno važno zbog regulacije prava studenata i poslodavaca, ali i sankcija za one koji će zloupotrebljavati studentski rad.

Milijardu kuna

- Iznos od preko milijardu kuna isplaćenih na godišnjoj razini vrlo je velik iznos. Bilo bi dobro znati koliko su od tog iznosa uistinu ostvarili studenti, a koliko netko drugi, kaže Kolesar.

Pitanje je kako će na predviđeno zakonsko rješenje reagirati radnički sindikati. Studentska satnica u prosjeku iznosi oko 20 kuna, pri čemu je iznos provizije koje od poslodavca dobiva studentski centar 12 posto. Student je, dakle, poslodavcu jeftiniji od radnika (studentu ne plaća poreze i doprinose, nema godišnjeg odmora, nema bolovanja, naknade za prijevoz...). Zbog toga se Sindikat T-HT-a još 2014. javno požalio Vladi jer, naveli su, tvrtka otpušta radnike i na njihovo mjesto angažira jeftine studente.