RAT ZA AGENCIJU ZA LIJEKOVE

NAJVEĆA LOBISTIČKA BITKA U EUROPSKOJ UNIJI Većina zemalja Unije žestoko lobirala za Agenciju za lijekove, a Kujundžić ne radi ništa

 
 Davor Pongracic / CROPIX

Tko je ozbiljno zainteresiran za sjedište Europske agencije za lijekove (EMA), koja se nakon Brexita mora seliti iz Londona? Jučer je bio zadnji dan za predaju službenih kandidatura Europskom vijeću i prema informacijama Politica govori se o 19 zemalja, među kojima je i Hrvatska. Riječ je o prestižnoj utrci koja će se voditi do studenoga kada će krenuti glasovanje.

Pokazalo se da su u ovom pretkandidacijskom periodu neke zemlje odradile dobar posao, ali i da neke nisu otišle puno dalje od starta. Analiza je pokazala da je Hrvatska zasad odradila skromniji posao, a ministar zdravstva Milan Kujundžić tvrdi da su “materijali pripremljeni te da su obavljeni razgovori s nekoliko europskih ministara zdravstva i veleposlanika, kao i da se lobira preko Ministarstva vanjskih i europskih poslova”.

Agencija za bankarstvo

Predstavnica europskog parlamenta u EMA-i, hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, kaže da se proteklih mjeseci vodila vrlo žestoka kampanja oko dobivanja sjedišta te agencije. Što javno a što tajno delegacije zainteresiranih zemalja obilazile su i lobirale na sve strane pokušavajući preseliti EMA-u iz londonskog Canary Wharfa u svoje “dvorište”. Dapače, delegacije su dolazile u EMA-u ne bi li pokazale da će 890 zaposlenika bez problema preseliti iz Londona ako to budu htjeli. Predstavnici ministarstva vanjskih poslova, zdravstva, ministri, poglavito onih čiji je to resor nisu dvojili trebali li pokucati na vrata EMA-e. Hrvatski ministar zdravstva zasad još nije bio u Londonu, a većina dosad odrađenog posla oko kandidature uglavnom se odrađivala u Ministarstvu vanjskih poslova i Gradu Zagrebu koji je Hrvatska predložila za sjedište EMA-e, i to u zgradi Sky Officea. Dio zemalja nije pokazao interes poput Estonije, Latvije, Litve, ali i naših susjeda Slovenca. Drugi su poput Luksemburga više zainteresirani da dobiju sjedište Europske agencije za bankarstvo (EBA), koju bi navodno rado i Njemačka.

U lobiranju za EMA-u neke zapadne zemlje poput Nizozemske, Irske i Danske organizirale su događanja u Bruxellesu na kojima su predstavile svoje prednosti i davale ponude za primjerice povoljni smještaj, škole za djecu, učenje jezika... Danska se, kažu, u tom pokušaju čak i malo “preračunala” jer je pokušala dokazati da svojom jakom farmaceutskom industrijom ima i dodatne resurse. No, baš to bi joj mogla biti mana jer EMA mora biti neutralna u donošenju odluka za odobravanje lijekova za uporabu u zemljama EU.

Vrlo je aktivna u lobiranju bila, primjerice, Mađarska koja je među prvima pokucala na vrata EMA-e, odnosno njezino ministarstvo vanjskih poslova i trgovine još lani u listopadu. Neki su pak poput Češke kad su shvatili kakva je to “operacija preseljenja” odustali već u startu i okrenuli se Europskoj agenciji za bankarstvo. Naime, EBA ima samo 159 djelatnika.

Veliki biznis

No, neke su zemlje bile u posjetu EMA-i više od jedanput, primjerice Austrija tri, Danska i Francuska dva puta, a dolazili su i predstavnici Irske, Malte, Portugala, Rumunjske i Švedske. Ostavili su propagandni materijal i korisne informacije za osoblje o tome što ih čeka u novom gradu, odnosno zemlji kad se presele. No, Bugarska, Hrvatska, Finska, Njemačka i Poljska nisu bile u takvim posjetima. Finska smatra da joj je prednost već i činjenica da u Helsinkiju stoluje Europska agencija za kemikalije (ECHA). Poljaci su pak pripremili prijem za poljske državljane koji rade u EMA-i u lipnju u veleposlanstvu u Londonu.

Inače jedan od kriterija za preseljenje EMA-e je i dobra prometna povezanost budućeg sjedišta s glavnim gradovima EU. Samo u prošloj godini 36.000 stručnjaka dolazilo je u EMA-u nekim poslom pa je prometna povezanost zato vrlo važna.

Podrške obiteljima

Također se traži da zgrada sjedišta bude primjerene veličine pa tako Irska, Francuska, Belgija, Nizozemska... najavljuju moguću novu gradnju. Barcelona nudi kultni Torre Glories odmah iza katedrale Sagrada Familia, a Malta nekoliko zgrada u središtu Vallette. Francuska jamči da će novi dom EMA imati u Lillu u “primjerenoj zgradi”. Italija nudi Pirellijev neboder u Milanu, a Austrijanci kažu da imaju osam objekata u Beču, od kojih je šest u središtu grada.

Neke su zemlje ponudile i direktnu pomoć svakom od zaposlenika koji se preseli, od opskrbe hranom za prvo vrijeme do učenja jezika i podrške za obitelj. No, jedan od problema mogla bi biti ekipiranost i stručnost lokalnih agencija za lijekove. Primjerice, ona britanska je 2016. sudjelovala u odobravanju lijekova čak 208 puta, njemačka 195, nizozemska 168, švedska 157, austrijska 150 puta, a Hrvatska je bila lider samo jedanput. Pitanje je kako nadoknaditi britansku stručnost pa su zato Austrijanci i Španjolci već najavili povećanje zapošljavanja u domicilnim agencijama.

U svakom slučaju može se očekivati da će se idućih mjeseci lobiranje zahuktati jer će odluka o tome tko će dobiti sjedište EMA-e biti poznata u studenome, a to uključuje složeni proces do tri runde glasovanja.

Osnovni uvjeti za dobivanje sjedišta

- zgrada (u Londonu 27.000 četvornih metara)

- zračna luka mora biti povezana sa svim europskim glavnim gradovima

- osiguranje školovanja djece u višejezičnim školama

- zdravstvena skrb za zaposlenike i obitelj

- mogućnost zapošljavanja bračnog partnera

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 19:18