NOVI UVJETI ZA DRŽAVNI MINIMALAC Pravo na subvenciju od 4000 kuna po radniku imat će tvrtke koje su ostale bez 50 posto prihoda

Predstavnici Vlade će na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća u utorak predstaviti novi, korigirani paket mjera za očuvanje radnih mjesta i pomoći gospodarstvu od lipnja nadalje, a još uvijek se raspravlja o tome hoće li biti ograničene samo na turizam, ugostiteljstvo i prijevoz ili i na neke druge djelatnosti. Za sve te grane kriterij bi bio pad prihoda od, vjerojatno, 50 posto, ali i o tome će se u utorak još raspravljati sa socijalnim partnerima.

To nam je u ponedjeljak rečeno u Ministarstvu rada, kao i to da će se odluka o uvođenju državnog financiranja skraćenog radnog vremena, prema uzoru na njemački Kurzarbeit, uveden u toj zemlji još 2009., te mogućem modelu takve pomoći donijeti u lipnju. Ta je mjera, naime, dokazano učinkovita i efikasna u Njemačkoj, ali iskustva nekih drugih država pokazuju kako dolazi do većih zloupotreba ako se zakonodavni i provedbeni okvir ne pripremi kako treba.

Umjesto otkaza

Moguće je da će biti potrebno mijenjati Zakon o radu ili, kako predlaže SDP, donijeti novi, posebni zakon u tu svrhu te da će poslodavci morati sa zaposlenicima sklapati posebni aneks ugovora o radu prilikom prelaska na skraćeno radno vrijeme. Suština te mjere sastoji se u tome da radnik umjesto pet dana u tjednu radi, na primjer, četiri dana u tjednu te mu država plaća 50 do 70 posto plaće za peti radni dan, a poslodavac ostatak plaće za taj dan.

Tako se omogućava poslodavcima da zbog pada potražnje za svojim proizvodima i uslugama i smanjenja potrebe za radom smanje radno vrijeme zaposlenika, umjesto da trpe gubitke ili otkažu ugovore o radu za određeni broj zaposlenih.

Nadalje, u Ministarstvu i Vladi rekli su nam da je Europska komisija za tu mjeru predvidjela oko 100 milijardi eura u sklopu programa pomoći vrijednog 500 milijardi eura, a od toga bi Hrvatska mogla dobiti oko 400 milijuna eura.

Država jamči

No, tu nije riječ o nepovratnoj financijskoj pomoći, nego o kreditu za koji svaka država treba jamčiti za 20 posto sredstava, pa se i sve to treba usuglasiti i operacionalizirati na razini EU, a potom i u Hrvatskoj.

Zbog toga, tvrde u Ministarstvu, treba dobro pripremiti tu mjeru u financijskom, pravnom, radnom i provedbenom aspektu kako ne bi dolazilo do problema u njezinoj provedbi i kako bi se što više onemogućile moguće zloupotrebe.

Komentirajući nove mjere za svibanj i lipanj, ministar rada Josip Aladrović je u ponedjeljak u emisiji “Poslovni tjedan” Hrvatskog radija rekao da će se one znati do kraja ovog tjedna te da njih ne mora donijeti Vlada, nego ih i bez Vladine odluke može provesti i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Ipak, ako bude potrebno, dodao je Aladrović, bit će donesene na sjednici Vlade ovaj tjedan, a potom će se svaki mjesec iznova analizirati je li i za što potrebna korekcija mjera.

Nisu izašli u susret

Prema njegovim riječima, novi kriteriji za isplatu subvencije od 4000 kuna neto neće se odnositi na potpore za ožujak i travanj, nego za svibanj i iduće mjesece. Odredit će se, između ostalog, da srednje i velike tvrtke moraju odustati od isplate dobiti za 2019. i druge zadržane dobiti u ovoj godini ako žele tu subvenciju ili će je morati vratiti ako ipak naknadno isplate dobit i dividendu. To se, rekao je ministar, neće odnositi na mikro i male poduzetnike.Što se tiče odgoda ili otpisa poreznih davanja i doprinosa, kako doznajemo, još uvijek nije donesena odluka.

Poslodavci su već prije rekli kako su protiv toga da se ti kriteriji odnose na isplatu dobiti za 2019. ili na zadržanu dobit iz prethodnih godina te da se taj kriterij može odnositi samo na dobit ostvarenu u 2020. godini. Ipak, Vlada, kako sada stoje stvari, nije izašla u susret tom zahtjevu poduzetnika, ali nije, kako se čini, niti prihvatila zahtjeve sindikata koje je u emisiji “Poslovni tjedan” ponovio i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, tražeći da država privremeno postane suvlasnik tvrtki kojima je isplaćena izravna subvencija, u odnosu proporcionalnom državnoj subvenciji.

Krešimir Sever i Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, u toj su emisiji generalno pozdravili Vladine mjere za pomoć gospodarstvu i očuvanju radnih mjesta, ali je Majetić napomenuo da će Vlada idućih godinu i pol morati povoljnim kreditnim linijama pomagati poduzetnike u financiranju obrtnih sredstava i investicija kako bi se što prije izvukli iz krize i nastavili s normalnim poslovanjem.

Glas poduzetnika protiv mijenjanja pravila: Riječ je o diskriminaciji jer ima puno onih koji nemaju prihode

Boris Kovacev / CROPIX

Dražen Oreščanin

Udruga Glas poduzetnika, pak, u novom je priopćenju navela kako je nedopustivo da gospodarske mjere nakon svibnja budu ograničene samo na tri djelatnosti. Iako su to najugroženije djelatnosti, tvrde da su time mnoge druge djelatnosti zakinute.

“Smatramo kako je tu riječ o diskriminaciji jer ima još puno djelatnosti koje i dalje nemaju nikakve prihode, poput event industrije, sezonskih trgovačkih obrta koji rade na sajmovima i drugih pratećih djelatnosti”, napisao je Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika, u dopisu ministarstvima, tražeći potvrdu da će i dalje kriterij za mjere biti 50 posto pada prihoda bez ograničenja samo na navedene tri industrije, kako je i državni tajnik Ministarstva financija rekao na prošlotjednom sastankom između Glasa poduzetnika i uključenih ministarstava.

Pritom je dodao da je, ako treba dodatno postrožiti uvjete, moguće granicu podignuti na 60 ili 70 posto pada prihoda, ali pravedno i za sve ugrožene tvrtke jednako.

Dopis su poslali ministarstvima s kojima u četvrtak imaju novi dogovoreni sastanak: Ministarstvu turizma, Ministarstvu financija te Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.