OTKRIVAMO ZAPANJUJUĆE PODATKE NAKON VELIKE AKCIJE KONTROLORA HZZO-a Broj Hrvata koji otvaraju lažna bolovanja u enormnom je porastu

Više od četvrtine zaposlenih koji su trenutno na bolovanju trebali bi se odmah vratiti na svoje radno mjesto. Tako, naime, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, čiji kontrolori na dnevnoj bazi provjeravaju ordinacije obiteljske medicine, konstantno nailaze na nepravilnosti i promptno zatvaraju bolovanja, ali i kažnjavaju liječnike.

Ako gledamo samo prvu polovicu ove godine, prema podacima HZZO-a, kontrolori su obavili 1226 redovnih i izvanrednih kontrola. Pregledali su kartone 4181 osiguranika koji su u tom trenutku bili na bolovanju. Od te brojke, čak 1150 osoba nije imalo indikacije za bolovanje pa im je odmah zaključeno.

Budući da odluku o bolovanju donosi liječnik, kada kontrolori zaključe da je bolovanje lažno, pišu se kazne. Ove godine u samo šest mjeseci po toj osnovi kažnjena su 232 liječnika, od čega su 223 dobila opomenu, a devet opomena je bilo s novčanom kaznom.

Osim redovnih i izvanrednih kontrola, svaki poslodavac ima pravo posumnjati u opravdanost bolovanja zaposlenika te zatražiti od HZZO-a da po toj osnovi pošalje kontrolore. Da i ta sumnja može biti opravdana, potvrđuju podaci o zaključenim bolovanjima.

- U prvih šest mjeseci 2017. godine na zahtjev poslodavca provedene su kontrole PNR-a (privremene nepososbnosti za rad) u 1420 ordinacija izabranih doktora i zaključena je 251 privremena nesposobnost za rad - kažu u HZZO-u.

Da ova godina nije izoliran slučaj te da se neopravdana bolovanja masovno koriste, potvrđuju i podaci prethodnih godina. No, ipak da se primijetiti da je ove godine otkriveno znatno više lažnih bolovanja.

Novčane kazne

Tako su, primjerice, u 2015. godini kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje izvršili ukupno 4232 kontrole PNR-a, od toga 1720 redovnih i izvanrednih kontrola, te 2512 kontrola prema zahtjevu poslodavca. U provedenim kontrolama zaključeno je 873 PNR-a.

- Tijekom navedene godine izrečene su ugovorom predviđene mjere u ukupno 455 ordinacija, od toga 249 opomene, 183 opomene s novčanom kaznom, 11 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete, 10 opomena s naplatom štete, te 2 opomene pred raskid ugovora i novčana kazna - kažu u HZZO-u.

U 2016. na zahtjev poslodavaca provedene su kontrole PNR-a u 1854 ordinacije izabranih doktora i zaključeno 314 PNR-a.

Uz kontrole na zahtjev poslodavaca, provedeno je i 1680 izvanrednih i redovnih kontrola u ordinacijama izabranih doktora u kojima je pregledan 4791 osiguranik i zaključena 1193 PNR-a.

U 2016. ugovorne mjere izrečene su za čak 551 kontroliranu ordinaciju, od toga 417 opomena i 119 opomena s novčanom kaznom, 9 opomena s novčanom kaznom i naknadom štete, 4 opomene uz naknadu štete i 2 opomene pred raskid ugovora s novčanom kaznom.

7,8 milijuna dana

Što se tiče dana bolovanja, samo u prvih šest mjeseci radno aktivno stanovništvo na bolovanju je provelo 7 milijuna 814 tisuća i 871 dan. To znači da je na dnevnoj bazi bilo čak 50.438 bolesnih.

I ta brojka veća je nego prethodnih godina. Naime, u 2015. godini ukupan broj dana privremene nesposobnosti za rad bio je 13,893.980 te 44.390 dnevno bolesnih.

- U 2015. ukupan broj dana privremene nesposobnosti za rad bio je 14,391.304, a 45.832 bilo je dnevno bolesnih - kažu u HZZO-u.

Ovi podaci zabrinjavaju zato što svako bolovanje netko treba platiti, i to ovisno o duljini bolovanja, poslodavac ili HZZO. Tako da svako lažno bolovanje na mjesec HZZO stoji i po 4200 kuna.

Budući da se svako lažno bolovanje ipak ne može zatvoriti jer nije moguće sve provjeriti, teško je reći koliko smo zapravo oštećeni. No činjenica je da ovakva neodgovornost pacijenata, ali i nekih liječnika ne ide u prilog ionako osiromašenom sustavu.

Prema podacima HZZO-a za 2016. godinu, vidljivo je da su ukupni izdaci za naknade i pomoći iznosili 2.369,287.713 kuna, što je pak za 5,17 posto više u odnosu na izdatke za naknade u 2015. godini, kada su iznosili 2.252,826.457. U strukturi izdataka čine čak 10,29%.

Najveći dio naknada činile su naknade zbog bolesti i invalidnosti, koje su iznosile 1.091,915.847 kuna, a veće su za 9,79 posto nego godinu prije ili za 97,389.712 kuna od isplaćenih naknada za privremenu nesposobnost za rad u prethodnoj godini (994,526.135 kn), a u strukturi čine 4,74 posto ukupnih izdataka, odnosno 46,09 posto.