Vođeno idejom upisa većeg broja učenika u gimnazije Ministarstvo znanosti i obrazovanja uspjelo je neugodno iznenaditi ravnatelje zagrebačkih gimnazija novim prijedlogom strukture upisa: umjesto uobičajenih 26 učenika po gimnazijskom razredu, predvidjeli su upis njih 28. Zagreb je time ispao izuzetak, budući da su gimnazijskim razredima u ostatku Hrvatske većinom predvidjeli između 20 i 26 učenika, pri čemu je prema Državnom pedagoškom standardu optimalan razred onaj od 24 učenika, a 28 je maksimum.
Male učionice
Ravnatelji zagrebačkih gimnazija, kao i Grad Zagreb, u upravo završenoj javnoj raspravi o nacrtu odluke o upisima negodovali su jer ih dio i dalje radi u neadekvatnim prostorima nakon potresa, u zgradama s manjim učionicama, bez sportskih dvorana, a Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama uputio je Upravi za odgoj i obrazovanje Ministarstva zahtjev za preinakom odluke o upisima. Kvantiteta na štetu kvalitete ne koristi nikome, a osobito ne budućim polaznicima gimnazija, poručila je predsjednica sindikata Nada Lovrić.
Ravnatelj V. gimnazije Tihomir Engelsfeld objašnjava kako im problem stvaraju prostorni uvjeti.
– Unatoč tomu što škola radi od 7,45 do 19,45 sati, sve su učionice popunjene, a neke zbog svoje veličine jedva primaju i 26 učenika, napominje, nezadovoljan zbog smanjenja standarda. Činjenicu da je nekada u razredima bilo i po 38 učenika, komentira riječima kako je s vremenom ipak za očekivati raste kvalitete razine obrazovanja i nastave. Zato smatra da to što smo nekada imali više učenika po razredu no sada nije neki argument. S druge strane, dodaje, poznato je da je u mnogim manjim sredinama broj učenika po razredu znatno manji, a plaće profesora su iste, premda je puno više posla u većim razredima.
Ravnatelji gimnazija stoga upozoravaju da bi povećanje upisne kvote predstavljalo "ozbiljnu opasnost za kvalitetno obrazovanje, ali i značajan pedagoški i organizacijski izazov". Iz Grada Zagreba su izrazili neslaganje zbog neravnopravnog tretmana škola u Zagrebu u odnosu na ostale, pri čemu su oni su dali suglasnost na prethodni prijedlog škola i strukturu upisa 26 učenika po razredu, zbog čega im nije jasno zašto je Ministarstvo horizontalno podiglo upisne kvote za sve zagrebačke gimnazije.
"Takvo podizanje nema utemeljenja jer je Grad Zagreb planirao dovoljan broj mjesta u svim školama vodeći pritom računa i o učenicima iz susjednih županija", naveli su iznenađeni da je Ministarstvo takav pristup primijenio samo na Zagreb, što je u neskladu s činjenicom da je riječ o jedinom gradu koji je već dostigao nacionalni i NPOO prioritet udjela učenika u gimnazijama od 40 posto. Paralelno, udio gimnazijalaca u Hrvatskoj je nešto manji od 25 posto.
Veća generacija
Kao upozorava predsjednica NSZSŠH Nada Lovrić, to što postoji na području Zagreba povećan interes učenika za upise u gimnazije, kao i to što je broj učenika s prosjekom 5.0 značajno veći u Zagrebu, nikako ne znači da se problem rješava povećavanjem upisnih kvota neovisno o tehničkim uvjetima pojedine škole.
Nakon niza zamjerki na ideju o 28 učenika po razredu, u Ministarstvu su nam u četvrtak potvrdili kako odustaju od svog prijedloga i vraćaju priču na staro, dakle na 26 učenika po razredu.
Prama podacima Ministarstva, na razini Hrvatske ove godine dolazi do povećanja broja učenika osmih razreda za gotovo 900 učenika, a najviše u Zagrebu (oko 300), pri čemu očekuju – uzevši u obzir djecu povratnike iz inozemstva, djecu stranih radnika i učenike izbjegle iz Ukrajine – da će porast biti veći od 1000 učenika u odnosu na lani.