REKORDNA SMRTNOST, BROJKE ZAPREPASTILE I STRUČNJAKE Preminulo više Hrvata nego u ijednom mjesecu otkad imamo svoju državu

U siječnju ove godine u Hrvatskoj je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, umrla 6441 osoba - više nego u ijednom mjesecu od 1990. dosad, čak 42 posto više nego lanjskoga siječnja i 35 posto više od prosječnog broja umrlih u siječnju tijekom proteklih deset godina. Ovakvu iznimno visoku smrtnost stručnjaci prije svega pripisuju jakoj hladnoći ove zime te prilično jakoj gripi - pojavama koje imaju ključni utjecaj na smrtnost starije populacije.

- Sezonski utjecaji, prije svega gripa i hladnoća, koja posebno utječe na osobe s bolestima respiratornog i cirkulacijskog sustava, imaju velik učinak na mortalitet, osobito osoba starijih od 70 godina. Pokažu li se preliminarni podaci točnim, vjerojatno će uslijediti ozbiljnija analiza konkretnih čimbenika koji su utjecali na ovako visok porast broja umrlih osoba - kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Broj umrlih osoba i inače je najveći tijekom zimskih mjeseci, osobito od prosinca do veljače, a posljednjih tridesetak godina u tim mjesecima kreće se između 4500 i 5000 osoba. Od 2006. do 2016. godine broj umrlih tijekom siječnja tri puta je prešao pet tisuća: najveća je bila 5150, u siječnju 2008. U 2017. broj umrlih popeo se pak na gotovo 6500. Od 1988. do danas - periodu za koji su nam dostupni mjesečni podaci - broj umrlih 6000 prešao je samo jednom, u siječnju 1989. godine, kade je bilo 6089 umrlih.

Više nego u ratu

U siječnju ove godine broj umrlih veći je za gotovo 6 posto, dok je istovremeno ukupan broj stanovnika Hrvatske 1989. godine bio veći za oko pola milijuna stanovnika u odnosu na današnji broj. Na godišnjoj razini iznenađujuće visoka smrtnost zabilježena je 2015. godine, kad je umrlo 54.205 osoba, oko 4000 više nego godinu dana ranije. Taj se broj stabilizirao u 2016., kad se broj umrlih opet vratio na razinu iz 2014., međutim trend bi se u 2017. mogao opet okrenuti.

- U 2015. je zabilježen najveći broj umrlih još od ratne 1991. Štoviše, riječ je o drugom najvećem broju umrlih u posljednjih 70 godina, otkada se vodi civilna evidencija vitalnih događaja - kaže dr. Čipin. Analiza za 2015., objašnjava, pokazala je da je u prva tri mjeseca te godine došlo do znatnijeg povećanja broja umrlih, vjerojatno zbog pojačane incidencije gripe, ali i u srpnju zbog toplinskog vala, koji su najviše povećali rizik smrti populacije u 70-im i 80-im godinama života, posebno onih s kroničnim bolestima.

Te je godine zabilježen i jedan od najvećih negativnih prirodnih prirasta, odnosno jedna od najvećih razlika između broja rođenih i broja umrlih: samo tijekom 2015. broj umrlih bio je gotovo 17.000 veći od broja rođenih.

U siječnju 2017. pak - u samo jednom mjesecu - broj umrlih nadmašio je broj rođenih za 3209 osoba, što je dvostruko više od prosječnog negativnog prirodnog prirasta u desetogodišnjem periodu od 2006. do 2016. godine. Drugim riječima, samo tijekom siječnja prirodnim putem (bez uključivanja broja odseljenih) Hrvatska se smanjila za ukupno stanovništvo jedne Malinske.

Pokrenuta istraga

Razloge ovako visoke smrtnosti u siječnju posebno će razmotriti i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

- Nisam upoznat s ovim podacima, no svakako ćemo ovaj tjedan tu temu staviti na stol te analizirati što je točno utjecalo na ovako visoku brojku - kaže dr. Ranko Stevanović, voditelj Službe za javno zdravstvo HZJZ-a.

Visok broj umrlih utječe i na očekivano trajanja života, koje je - prvi put od ratnih godina - tijekom 2015. palo za nekoliko mjeseci u odnosu na 2014. godinu. Očekivano trajanje života je, objašnjava dr. Čipin, hipotetska mjera koja govori o tome koliko bi - temeljem čimbenika mortaliteta - mogao trajati prosječan životni vijek osoba rođenih te godine ako bi trendovi ostali isti. Ta je mjera pokazivala da će za dječake rođene 2014. godine očekivani životni vijek biti 77,6 godina, a za djevojčice 80,5 godina. Tijekom 2015. očekivani životni vijek skratio se za četiri mjeseca za muškarce te mjesec dana za djevojčice.

Sve stariji

- Prvi podaci za siječanj pokazuju pak da bi se trend pada očekivanog trajanja života mogao nastaviti u 2017., jer je došlo do jakog porasta broja umrlih u siječnju, najvjerojatnije zbog hladnog vala i epidemije gripe - kaže dr. Čipin te dodaje kako je moguće da ulazimo u razdoblje gdje bi sezonske epidemije i ekstremnije vremenske prilike, poput hladnih i toplinskih valova, mogli imati jači učinak.

- To pak poziva na izradu nove strategije o javnoj skrbi za starije osobe, posebno u području zdravstvene i socijalne skrbi, i veću brigu države za demografiju starijih osoba. Posebno je to potrebno naglasiti u ovo vrijeme kada je gotovo sva pažnja usmjerena na natalitet, koji bi se uslijed implementiranih i onih najavljenih Vladinih mjera mogao stabilizirati ili lagano povećati u ovoj godini - zaključuje dr. Čipin.

Hrvatsko je stanovništvo već neko vrijeme u fazi duboke starosti i spada među najstarije u svjetskim razmjerima. Tijekom 2016. godine broj starijih od 60 godina već je gotovo dvostruko premašio broj djece mlađe od 15 godina: prema procjenama DZS-a, u Hrvatskoj je lani živjelo 606,4 tisuće djece i 1,11 milijuna osoba starijih od 60 godina. Razlika u broju te dvije dobne skupine iz godine u godinu se povećava - od 2011. godine, kad je proveden posljednji popis stanovništva, broj djece smanjio se za 46 tisuća, a broj starijih od 60 istovremeno je narastao za 74 tisuće. Najbrže raste dobna skupina starijih od 75 godina - u samo pet godina njihov se broj povećao za 10 posto.

Slijedom ovakvih odnosa, i prosječna starost stanovništva rapidno raste: na početku samostalne Hrvatske, 1991. godine, prosječni stanovnik Hrvatske imao je 37 godina. U idućih 20 godina ta se dob povećavala za 2,8 mjeseci godišnje te je 2011. iznosila 41,7 godina. U iduće četiri godine rast je nastavljen te je 2015. godine - posljednje za koju su objavljeni podaci - prosječni stanovnik Hrvatske imao 42,6 godine.