UTJERIVANJE DUGA

Slovencima stigle ovrhe zbog neplaćenog parkinga u RH

Radi se ukupno o par tisuća slučajeva, gdje su pojedinci imali i više od 200 izdanih, a neplaćenih karata
 Joško Ponoš / CROPIX

Na adrese velikog broja slovenskih državljana, koji su zadnjih godina ljetovali u Hrvatskoj, a nisu platili parkiranje, počeli su stizati prijedlozi za ovrhu.

Riječ je o ovrhama koje su pokrenute na temelju neplaćenih dnevnih parkirnih karata. Jedna se slovenska državljanka požalila tamošnjim medijima da joj je dug od 70 kuna za neplaćeno parkiranje narastao na 1811. Ona je spremna platiti neplaćenu parkirnu kartu, ali odbija platiti troškove. Tvrdi da je na kućnu adresu dobila prijedlog za ovrhu od odvjetnika Shaina Pacheca Vinkovića iz Pule koji zastupa komunalnu tvrtku Liburnija Parking d.o.o. iz Opatije.

Prema njenim tvrdnjama, dug je nastao 28. srpnja 2014. Spomenuta slovenska državljanka i slovenski mediji zgranuti su visinom troškova postupka i troškova odvjetnika te tvrde da su hrvatski odvjetnici protuzakonito došli do adresa korisnika automobila koji nisu platili parkirnu kartu.

Velik problem

Odvjetnik Shain Pacheco Vinković tvrdi da je sve napravljeno po zakonu. Prema njegovim riječima, neplaćanje parkirnih karata od strane vozača vozila stranih registarskih oznaka velik je problem koji imaju svi hrvatski gradovi, a posebno oni na obali u koje dolazi veći broj turista. Radi se o nekoliko tisuća slučajeva, pojedinačnih potraživanja od 80 do 360 kn, gdje su pojedinci imali i više od 200 izdanih, a neplaćenih dnevnih parkirnih karata!

Očito da strani državljani, od kojih je dobar dio hrvatskog porijekla, namjerno nisu plaćali parkiranje jer su smatrali da im zbog stranih registarskih tablica neće doći kazna. Najveći broj neplatiša je iz Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke i Švicarske. Organiziranjem i naplatom parkinga uglavnom se bave komunalne tvrtke koje zbog takvog ponašanja stranaca bilježe ogromne dugove, što je istovremeno dug lokalne zajednice. Kako nisu imale način na koji bi naplatile dugove, angažirane su odvjetničke kuće koje ih u njihovo ime “utjeruju”.

Od zemlje do zemlje

Pacheco Vinković naglašava da su komunalne tvrtke imale mogućnost dužnicima slati opomene ili pokretati ovršni postupak. Odlučili su se za potonje. Kako bi se dužnicima olakšalo plaćanje, u stranim državama otvoreni su i računi u bankama. Nakon što su počele stizati obavijesti o ovrsi, naplata duga je drastično porasla. No, razlika je od zemlje do zemlje. U Italiji, primjerice, talijanske udruge potrošača savjetuju dužnicima da plate svoje dugove, što je utjecalo i na smanjenje ukupnog broja neplaćenih parkirnih karata.

U Sloveniji je pak otpor plaćanju kazni sa svim pratećim troškovima poprimio institucionalni oblik. Naime, tamošnji ministar pravosuđa je prije godinu dana javno izjavio da on nikada ne bi platio troškove nego samo kaznu. I naravno da su građani Slovenije odbili plaćanje. Odvjetnik Pacheco Vinković naglašava da slovensko ministarstvo pravosuđa učestalo pokušava javno obznaniti navodne razloge zbog kojih građani ne bi trebali plaćati parkiranje, iako se radi o pitanjima koja se mogu rješavati isključivo pred sudovima. Tako potenciraju i potiču daljnje neplaćanje, a utječu jedino na to da će dužnici u konačnici snositi i sve dodatne sudske troškove prisilne naplate.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 04:39