MOŽE LI MARIĆ SMANJITI DUG

Slovenija uspjela izdatke za kamate smanjiti za 66 milijuna eura godišnje

 Neja Markičević / Hanza Media

Najbolji menadžer za upravljanje javnim dugom lani je bio Marjan Divjak, direktor riznice slovenskoga Ministarstva financija koje je u tri godine uspjelo preporoditi državne financije. Tako smatra Risk.net, globalna analitička tvrtka koja se bavi upravljanjem rizicima, derivatima i složenim financijskim operacijama.

Priznanje Divjaku

Kao glavni razlog za proglašenje Divjaka najboljim financijašem u 2016., Risk.net navodi činjenicu da je od svibnja do listopada prošle godine uspješno zamijenio tri dolarske obveznice, izdane u kriznom razdoblju od 2012. do 2014., onim povoljnijima, eurskim. “Time je zemlji osigurao uštedu na kamatama u iznosu od 66 milijuna eura, kao i povoljniji raspored refinanciranja duga”, objašnjava se. Rješavanjem niza kolateriziranih međuvalutnih ugovora Divjak je smanjio i potrebe trezora za likvidnošću.

Dok je kamatna stopa na dolarsku obveznicu iz 2012. godine nosila 5,5 posto, posljednja eurska obveznica izdana u listopadu ima prinos od 1.863 posto. Također je restrukturiranjem duga produžena prosječna ročnost dospijeća obveznica s 5,7 godina krajem 2015. na 8,1 godinu krajem 2016., a financijske obveze zemlje u idućem desetljeću vrlo su umjerene.

Maryam Khosrowshahi, direktorica tima za javni dug u Deutsche Banku, smatra da su tu operaciju Slovenci odlično vodili te da su imali viziju kada su krenuli u posao. Riječ je o vrlo kompleksnoj operaciji, provedenoj u jednom danu, koja uključuje otkup dolarskih obveznica, sklapanje financijskih aranžmana o zamjeni valuta i ponovno izdanje na europskom tržištu.

Samo tri godine ranije, međutim, moglo se čuti da je Slovenija nova Grčka, još jedna zemlja koju će EU morati spašavati zbog velike bankarske krize. Sve tri rejting-agencije srušile su kreditni rejting zemlje za razinu smeća, ali već nakon nešto više od godinu dana slovenska je vlada uspjela vratiti se u investicijski razred. Povjerenje rejting-agencija i ulagača mogla je vratiti samo provođenjem reformi, a one su uključivale fiskalnu konsolidaciju, privatizaciju, promjene na tržištu rada i mirovinsku reformu te dokapitalizaciju banaka.

Otkupili obveznice

Već početkom prošle godine Divjak je najavio da će Slovenija početi iskupljivati svoje obveznice u dolarima koje je izdavala od 2012., s dospijećem od 12 do 15 godina, i zamijeniti ih eurskim. Više je razloga za to: od 45 milijardi dolara duga, četvrtina je bila u dolarima koji je počeo jačati. Iako su slovenske dolarske obveznice zaštićene od valutnog rizika i rast dolara nije nosio rast troškova, Slovenci su ocijenili da je dug u eurima stabilniji, a krediti u eurima postali su dostupniji nakon sanacije banaka te smanjenja deficita i javnog duga.

Možda Hrvoje Radovanić, koji je zadužen za upravljanje hrvatskim javnim dugom, ne zaslužuje titulu najboljeg, ali čini se da je i Hrvatska vodila računa u rizicima zaduživanja u dolarima, koje je u jednom trenutku zemljama u regiji bilo najdostupnije.

U aktualnom osvrtu “Bolje ikad nego nikad”autori Anto Bajo i Marko Primorac navode da je valutna struktura duga RH povoljna te da se Ministarstvu u operativnom smislu može dati dobra ocjena za upravljanje dugom. Obveze po dolarskom dugu su prebačene u eurske pa je valutni rizik značajno smanjen. “Ta operacija odražava razborito upravljanje dugom, iako bi za konačnu ocjenu trebalo raspolagati i podacima o troškovima tih transakcija”, stoji u osvrtu. Tako je 65 posto duga denominirano u eurima, 30 posto u kunama, a pet posto u eurima. Smanjen je kamatni rizik, objašnjavaju Bajo i Primorac, time što je od 2011. do 2016. povećan udio duga s fiksnom kamatnom stopom s 80,2 na 86 posto. No, “ročna struktura duga može se poboljšati restrukturiranjem dijela duga dužničkim instrumentima s dospijećima u 2023. i 2027. kada je teret znatno manji nego u ostatku razdoblja, ali i postupnim povećanjem rokova dospijeća na deset i više godina te smanjenjem kratkoročnog duga”. Osim toga, nije im jasno zašto se Hrvatska i dalje zadužuje kreditima kod banaka kada je mnogo povoljnije zadužiti se izdavanjem obveznica.

Što je sve Slovenija poduzela

1. U posljednjoj ocjeni Moody’s navodi da je glavni razlog povećanja kreditnog rejtinga Sloveniji smanjenje proračunskog deficita. On je 2014. godine iznosio pet posto BDP-a, lani je pao na 2,4 posto, a ove godine na 2,2 posto.

2. Zahvaljujući smanjenju deficita i prodaji državne imovine, kao i postupnom rastu BDP-a, počeo se smanjivati javni dug. On je sa 83,1 posto u 2015. ove godine smanjen na 78,2 posto, a do 2020. bit će na razini 75 posto BDP-a.

3. Posebne pohvale dobile su Vladine reforme kojima je cilj rješavanje institucionalnih slabosti: to su reforma javne uprave, čija je svrha modernizirati administraciju i povećati joj efikasnost, te reforma pravosuđa, kojom je već smanjen broj neriješenih predmeta.

4. Kako je Slovenija prošla bankarsku krizu, kao posebno značajno postignuće ocjenjuje se uspješno restrukturiranje banaka: njihova kapitaliziranost znatno je povećana i očekuje se da će ostati stabilna, a nakon pet godina banke su opet profitabilne.

5. S prošlogodišnjih 1,7 posto, agencija S&P ranije je bila najavila da će rast ove i iduće godine ubrzati na 2,2 i 2,3 posto. No, slovenski političari i ekonomisti jasno su rekli da nisu zadovoljni stopom rasta od oko 2,5 posto te da je žele ubrzati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 06:25