ŠTO ZA HRVATSKU ZNAČI NEULAZAK U ELITNI KLUB 35 NAJRAZVIJENIJIH ZEMALJA SVIJETA? Ekonomski analitičari otkrivaju sve posljedice slovenske blokade

Baš kad se činilo da nam se vrata Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), kluba 35 najrazvijenijih zemalja svijeta, nakon višegodišnjih pokušaja konačno širom otvaraju, stigla nam je - odbijenica. Zbog neriješenoga graničnog spora sa Slovenijom, naime, iz Ljubljane su nam poslali poruku da će Hrvatskoj blokirati ulazak u OECD.

Hrvatska, kako sada stvari stoje, do daljnjeg ne ulazi u taj elitni klub u kojem je i najveći dio članica EU. Kakve su posljedice toga tek ćemo vidjeti, a sami analitičari oko toga su podijeljeni. Ipak, dio njih upozorava da će posljedica biti, i to većih nego što u ovom trenutku mislimo.

- Stvari su vrlo ozbiljne. Osim što je slovenska politika ponovno pokazala da je s njom teško pregovarati, i sama Hrvatska će osjetiti posljedice toga što zasad ostaje izvan OECD-a - upozorava ekonomski analitičar Damir Novotny.

Prije svega, dodaje, riječ je o statusnom i reputacijskom problemu. OECD, naime, okuplja najrazvijenije zemlje svijeta, a Hrvatska do daljnjeg ostaje izvan tog elitnog kluba. To bi se, ističe Novotny, moglo odraziti i na ocjenu poslovnog i investicijskog okruženja u nas, što bi moglo rezultirati manjim ulaganjima u naše gospodarstvo. U krajnjem slučaju, kaže Novotny, moglo bi nas usporiti i u postizanju cilja povećanja našeg kreditnog rejtinga, budući da na ocjenu bonitetnih kuća utječe i poslovna klima u zemlji.

S druge strane, Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta ne očekuje značajnije posljedice izostanka našeg članstva u OECD-u. Neulazak Hrvatske u OECD, ističe, ne bi se trebao odraziti na međunarodne trgovinske i integracijske procese, čiji smo dio s OECD-om ili bez njega.

Pa ipak, izostanak članstva u OECD-u nosi barem jedan veliki minus. Riječ je, kaže Lovrinčević, o tome da Hrvatska neće sjediti za stolom za kojim se donose odluke.

Lovrinčević ističe kako je slovenska blokada u OECD-u zbog bilateralnih problema vrlo neobična.

- OECD je organizacija koja stremi višim ekonomskim, političkim i društvenim standardima te povećanju izvrsnosti. Ovakvo ponašanje Slovenije vrlo je netipično, a možda i nezabilježeno i nije u duhu samog OECD-a - smatra Lovrinčević. Na to upozorava i jedan iskusni diplomat koji je molio za anonimnost.

- Ovo je ozbiljna stvar. Slovenija nas na ovaj način pokušava prisiliti da priznamo arbitražu. Netko im je očito sugerirao da ne posežu za mjerama na terenu, poput gužvi na granicama ili pokušaja nadzora nad Piranskim zaljevom pa sada idu s ovakvim potezima i tako internacionaliziraju problem. Nešto su slično pokušali i kada smo ulazili u NATO i EU - napominje naš sugovornik.

Dodaje kako bi Hrvatska na to morala odgovoriti puno jačom diplomatskom ofenzivom kojom bi svijetu objasnila u čemu je problem.

Svu složenost hrvatsko-slovenskih odnosa, čija je kulminacija aktualna slovenska blokada hrvatskog ulaska u OECD, možda najbolje oslikava članak koji je ovih dana objavilo ljubljansko Delo. U članku koji se bavi pokušajem rovinjskog Adrisa da poveća svoj vlasnički udio u slovenskom osiguravatelju Sava Re, podsjeća se da su vlasti u Ljubljani odbile dati ‘zeleno svjetlo’ Adrisu, te se ističe da se za udio Hrvata u Savi Re već zanimaju njemački Munich Re Group i hongkonški Peak Re. Plenkoviću je, ipak, lakše reći ne, nego Angeli Merkel, ocjenuje se u članku.