TKO JE TKO U VELIKOJ SVAĐI NA FILOZOFSKOM, ŠTO JE PLENUM, KAKO FUNKCIONIRA Šest najvažnijih činjenica o studentskoj pobuni na zagrebačkom Sveučilištu

Tko je Vlatko Previšić?

Rođen je 20. listopada 1945. u Cerni kraj Županje. Profesor pedagogije, izabran za dekana Filozofskog fakulteta koncem listopada 2014. Na Filozofskom je punih 47 godina (zajedno sa studijem).

Bio je dugogodišnji član Saveza komunista. Danas ga se proziva da je klerikalist zbog pokušaja sklapanja ugovora o suradnji Filozofskog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta, što je plan koji je naslijedio od prethodnog dekana, sadašnjeg rektora Damira Borasa.

Što je to Plenum?

Neformalno tijelo koje godinama okuplja studente Filozofskog i ostale zainteresirane u raspravama.

Plenum donosi odluke načelom jedan čovjek-jedan glas (direktna/izravna demokracija). Dosad su studenti održali više od 200 plenuma unutar zgrade Fakulteta; na posljednjem su ispred zaključane zgrade (naredba dekana) glasali za Previšićevu smjenu i blokadu fakulteta početkom listopada.

Posljednji put Filozofski je bio pod kontrolom studenata u proljeće 2009. Trajala je 35 dana. Studenti su zahtijevali ostavku dekana Borasa. Nisu uspjeli.

Koliko je studenata aktivno u Plenumu, a koliko profesora?

Plenumi u prosjeku okupe oko 300 studenata, naguranih u “sedmicu”, najveću dvoranu Filozofskog. Broj profesora, ovisno o temi rasprave, kreće se od jednog, dvoje do 15-ak. Filozofski ukupno ima oko 7300 studenata i 500-tinjak profesora.

Zašto je najavljena blokada fakulteta ako su ugovori s KBF-om poništeni?

Prema tvrdnjama pobunjenih studenata i profesora, ugovori o suradnji Filozofskog (koji se dugi niz godina smatrao bastionom slobodne misli) i Katoličkog bogoslovnog fakulteta kap su koja je prelila čašu nezadovoljstva načinom upravljanja fakultetom zadnjih 10 godina. Ugovori su odbačeni u lipnju, nezadovoljstvo eskalira kroz rujan.

Koji su konkretno razlozi nezadovoljstva?

Nasilno raspuštanje Studentskoga zbora, kazneni progon pojedinih profesora, odluka o angažmanu zaštitara koji im ograničavaju prostor kretanja, onemogućavanje ulaska u prostorije studentskih udruga, zaključavanje fakultetske knjižnice usred ispitnih rokova.

Riječju, nezadovoljstvo demokratskim manjkom. Za pobunjene studente Previšić (70) ogledalo je autokrata, osoba koju ne žele na čelu “slobodnog Filozofskog”.

Koji su vjerojatni odgovori dekana i rektora na zahtjeve Plenuma

Previšić nema namjeru odstupiti. Upućeni tvrde da je mala vjerojatnost da će ga rektor suspendirati. Dakle, Previšić ostaje, a nakon konzultacije s pravnim i inim stručnjacima traži se rješenje za neutralizaciju pobunjenika. Može se očekivati da će se novi Studentski zbor, kao i raspadnuto Fakultetsko vijeće, osvježiti novim kadrom koji pristaje na nastavak rada s dekanom Previšićem.

Može li prema zakonu netko biti dekan u 71. godini?

Različita su pravna tumačenja. Jedno daje negativan odgovor i temelji se na odluci Ustavnoga suda: po sili zakona redovnom profesoru istječe radni odnos istekom akademske godine u kojoj navršava 70 godina. Drugo tumačenje odnosi se na odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju prema kojima je moguće produljiti mandat dekanu. Riječki rektor Daniel Rukavina mandat je, primjerice, završio u dobi od 73. godine (rektorske insignije pripadale su mu od 2001. do 2009.).

Što slijedi?

Ne odluči li se rektor Boras za opciju Previšićeve suspenzije, blokada/prosvjedi gotovo su sigurna stvar. Malo je vjerojatno da će se ovoga puta studente pustiti u prostore fakulteta.