TRI UVJETA ŽENE KOJA ĆE NASLIJEDITI BARIŠIĆA Jučer je imala težak sastanak s premijerom: Od Plenkovića zatražila totalni opoziv niza Barišićevih ljudi

Kurikularna reforma nema alternativu, a ključna je depolitizacija obrazovanja i rad u smislu da ima koristi za sve, a ne samo za neke - izjavila je jučer novinarima nestranačka izabranica HNS-a za ministricu znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Ogradila se dodatkom da ništa još nije definirano te treba vidjeti kako će ići pregovori s HDZ-om.

Profesorica matematike ima računicu: spremna je preuzeti ulogu nestranačke ministrice, ali uz tri ključna uvjeta. Oni podrazumijevaju saniranje nereda napravljenog s kurikularnom reformom za mandata Pave Barišića, ali i njegova prethodnika Predraga Šustara.

Čist start

Njezina tri uvjeta su stvoriti čistu situaciju za provedbu kurikularne reforme, revidirati natječaj kojim je na čelo skupine za kurikularnu reformu postavljena Barišićeva savjetnica i zaposlenica Ministarstva Jasminka Buljan Culej (pokažu li se točnim sumnje o netransparentnosti, slijedi poništenje natječaja) i treći - reekipirati kadar u i oko Ministarstva obrazovanja. Zadnja dva zahtjeva u ovom trenutku čine se prilično rigorozna za HDZ. Njima bi obrazovni resor, koji je već dvije godine javna atrakcija, vladajuća stranka prepustila manje dodirljivim vodama.

U Ministarstvu znanosti uz HDZ-ovce Sanju Puticu i Tomislava Sokola (pomoćnici ministra), sjedi i državni tajnik Hrasta Hrvoje Šlezak, ali i Matko Glunčić, jedan od rušitelja koncepta Jokićeve reforme. Prema nekim kalkulacijama, dvojica državnih tajnika trebala bi otići, dok bi Putica zadržala poziciju. No, u četvrtak kasno poslijepodne objavljeno je kako se Putica vraća u saborske klupe.

Upitno je i Povjerenstvo za provedbu Strategije znanosti i obrazovanja, tijelo koje je imenovao Plenković. Njega vodi zadarska rektorica Dijana Vican, čija je smjena tražena na prosvjedu za kurikularnu reformu 1. lipnja zbog kompromitirajućih teza i poteza. S obzirom na to da je Blaženka Divjak podržala prosvjed, logično je da podržava i zahtjeve prosvjednika - smjena Barišić, smjena Vican, poništenje natječaja odnosno rušenje Buljan Culej te izabranih članova.

Težak sastanak

Kako neslužbeno doznajemo iz krugova HDZ-a, Blaženka Divjak jučer se sastala s premijerom Andrejom Plenkovićem i iznijela mu svoje uvjete. Sastanak je trajao više od sat vremena, a Plenkoviću se, kaže naš sugovornik, nije svidjela ideja sa smjenom Dijane Vican. Ne prođe li kod Plenkovića smjena Vican, kao i poništenje spornog natječaja, Divjak bi mogla odbiti ministarsku fotelju.

Razlog za poništenje natječaja za izbor voditelja i članova Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu (ERS), leži na tezi o netransparentnom postupku. Po određenim pravnim mišljenjima, u natječaju nije ispoštovana forma jer se ne poziva ni na jedan zakon. Uz to, pojedini članovi Povjerenstva za provedbu Strategije tvrde da su izmanipulirani jer je zaključak sjednice na kojoj su se kreirali uvjeti natječaja za ERS bio da voditelj skupine za reformu ne može biti zaposlenik Ministarstva. Iako je i sam Barišić Jutarnjem listu potvrdio isto - da zaposlenik Ministarstva može biti član ERS-a, ali ne i voditelj - suprotno se dogodilo izborom ministrove savjetnice i zaposlenice MZO-a Buljan Culej. Razlog je što u Povjerenstvu nadmoć ima opozitna strana na čelu s Dijanom Vican i HDZ-ovim akademikom Ivicom Kostovićem.

Uz to, teze iz HNS-a da bi “voljeli da Boris Jokić vodi kurikularnu reformu”, nepotrebno su naglašavane želje. Slijedom Strategije znanosti, članovi i voditelj ERS-a biraju se natječajem. Dakle, imenovanje ne bi smjelo doći u obzir, već bi se u slučaju poništenja provedbenog natječaja išlo u raspisivanje novog. Toga je svjestan i Jokić.

- Ne bih pristao na to da budem izravno izabran. Jedini način da ponovno uđem u kurikularnu reformu je taj da se ponište izbori za voditelja i članove reforme i raspišu se novi. Tada bih razmislio bih li se prijavio - izjavio je bivši voditelj kurikularne reforme prije nekoliko dana.

Na dolazak Blaženke Divjak na čelo Ministarstva dio akademske zajednice bliske zagrebačkom Rektoratu ne gleda nimalo blagonaklono. Zamjeraju joj svadljivost, iznimno čvrst stav, a posebno javno otvorenu priču o nezadovoljstvu radom Rektorata pod vodstvom Damira Borasa, kojemu je Divjak bila protukandidatkinja na izborima (Boras je postao rektor u drugome krugu zahvaljujući četiri glasa više).

Divjak je posljednjih godinu dana eksponirana izjavama kojima raskrinkava poteze s vrha Sveučilišta (“Uprava Sveučilišta promijenila je procedure vodeći se partikularnim interesima.”). U posljednjem razgovoru za Jutarnji list ustvrdila da je Senat u svom sastavu prilično instrumentaliziran. Govorila je i o revanšizmu na Sveučilištu.

Neizbježan sukob

Postane li ministrica, može se očekivati zaustavljanje izmjena Zakona o znanosti i visokom obrazovanju (tzv. lex Boras), u kojemu vidi daljnje devastiranje visokog obrazovanja kroz pogodovanje partikularnim interesima i učvršćivanje klijentelizama, za što izravno krivi sadašnju Upravu Sveučilišta. Bude li zasjela u ured na Donjim Sveticama, Divjak će dakle pokušati pogurati kurikularnu reformu. S druge strane, njezin izbor teško će proći bez zaoštravanja sada sasvim blaženih odnosa na relaciji Ministarstvo - Rektorat.