Hrvatska obala ključa toliko da se bojazan kako privući turiste prometnula u dilemu: treba li ih odvući. Ministar turizma Gari Cappelli najavio je obaranje svih rekorda i predvidio dvoznamenkasti rast ovogodišnjih turističkih plodova.
Nin s oko 3000 stanovnika i Medulin sa 6500 ove su godine izbrojali povećanje od pet i pol puta! Novinari na sve strane bilježe incidente: svađaju se turisti s koncesionarima koji prisvajaju pravo na plaže i s lokalnim vlastima koje im ne daju da bezeciraju mjesta na plaži. Lokalni poduzetnici određuju bizarne tarife za parkiranje na suncu, a posebne za one u hladu, posebne za rezanje komada pizze, posebne za pitku vodu iz slavine. Poduzetnici se žale na manjak radne snage. Hvarski gradonačelnik Rikardo Novak nepoćudnim turistima priprijetio je kaznama od 700 eura. Aktivisti Pokreta otoka poručuju da treba pritisnuti kočnicu jer su lokalci dovedeni do ruba izgnanstva.
Probijeni limiti
Ukratko, Hrvatska probija svoje limite. Stvari treba mijenjati.
Nakon “invazije” sedam kruzera koji su u Dubrovniku u samo jednom danu iskrcali devet tisuća gostiju, novi dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji je svome prethodniku predbacivao da je grad pretvorio u kasicu prasicu, obećao je zaokret. Najavio je uvođenje slotova, odnosno rezervacija kada turisti mogu doći na Pile i u luku. Kvalitetan suživot turista i Dubrovčana moguć je ograničenjem broja kruzera na ne više od dva dnevno, s maksimalnim brojem od 4000. Ideja nije nova, pokušavaju je provesti već desetak godina. No, stvar uvijek zapne na činjenici da to znači između tri i deset milijuna kuna manje u gradskoj blagajni. Franković misli da to Dubrovnik može podnijeti i da između kvalitete i novca treba birati kvalitetu.
Sada je došlo vrijeme kad to više i nije stvar izbora.
Miroslav Dragičević, šef konzultantske kuće Horwath Consulting, specijalizirane za turizam, procjenjuje da je takva mjera u Dubrovniku nužna ako želimo imati turizam na održiv način i pokazati da želimo preuzeti odgovornost i kontrolu za njegov razvoj. “Jer, nekontrolirani pristup izaziva reverzibilne osvete na dugi rok”, upozorava Dragičević i dodaje da je ovogodišnji bum dao povod za uzbunu: “Ovako više ne možemo, trebamo regulirati kvalitetu i kontrolirati kauboje u javnom prostoru. Nije svako zlo za zlo, možemo sve okrenuti prema kvaliteti, izradi kućnog reda kako bismo zaštitili ljude od nelagoda raznih vrsta”. Strah od manje novca u gradskoj blagajni Dragičević smatra neopravdanim i upozorava da upravo nečinjenje dovodi do pada prometa i manje kuna u proračunu.
“Limitiranje kruzera jest populistička mjera, ali nije pogrešna”, komentira planove dubrovačkog gradonačelnika i Ivan Herak, savjetnik za ulaganja u turizam i predavač na doktorskom studiju Ekonomskog fakulteta u Osijeku.
Iskustvo Španjolske
Dragičević podsjeća da u turizmu postoje dva modela kontrole kapaciteta; administrativni koji uključuje planiranje, kućni red u skladu sa socio-kulturnim i infrastrukturnim okvirima i ekonomski model koji regulira odnos ponude i potražnje, a kad dosegne granice izdrživosti, cijene se dižu od 50, 100 do 200 posto.
“Zasad država konce turističkog biznisa ne drži u svojim rukama, jer se ukupni biznis događa kroz upotrebu dobara koja nemaju naslijeđena ni regulirana pravila igre i ponašanja”, smatra Dragičević i izlaz vidi u “decentralizaciji i prepuštanju odgovornosti lokalnim zajednicama da same donesu master planove poštujući javni interes”.
Herak, pak, podsjeća na iskustvo Španjolaca koji su gotovo na rubu turistofobije. Usprkos visokoj stopi nezaposlenosti, turizam smatraju najvećim problemom. Aktivisti se žale da model masovnog turizma ljude pretvara u robove, a zemlju u zabavni park, te da od cijele priče koristi imaju samo bogati. Gradonačelnik Barcelone Gerardo Pisarello jednim od problema smatra i jeftine smještajne kapacitete u gradu, poput onih koji se nude putem Airbnba.
Bolji uvjeti, bolji gosti
- Ako ne želimo turizam prepustiti autopilotu, moramo izgraditi, tvrdi Herak, novu paradigmu i uspostaviti realnije odnose između kapitala, zajednice i rada. “Sada su na jednoj strani turističke tvrtke koje ostvaruju ekstraprofite, a s druge strane lokalna zajednica koja ima benefite, ali i znatno veće troškove. Društvena zajednica i hotelijeri moraju sastaviti novu bilancu kojom će se pravednije u korist zajednice regulirati podjela prihoda i troškova koje stvara turizam”, kaže Herak i podsjeća na to kako je jedan od ključnih razloga razvoja turizma zapošljavanje.
U turizmu je zaposleno oko 150.000 ljudi, koji ostvaruju, tvrdi Herak, manja primanja u odnosu na prosjek te naglašava nužnost uvođenja instituta destinacijskog menadžmenta.
Analitičari upozoravaju da Vis nakon snimanja nastavka mjuzikla “Mamma Mia” u rujnu više neće biti isti - predviđaju da će cijene svega odletjeti u nebo, i nekretnina, i smještaja, i restorana. To se, naime, dogodilo grčkom otoku Skopelosu: godinu dana nakon snimanja prvog hita otok je postao jednako slavan kao i Rodos i Krf.
Tonku Ivčević, gradonačelnicu Komiže, to ne brine: “Previše se bure diže oko snimanja tog filma. Ne bojimo se navale jer imamo ograničene kapacitete. Ne može nam doći više ljudi nego što ih stane na otok. Vis je još uvijek natkriven otok, profilirao se za nautički turizam i obiteljske goste. Kapaciteti privatnog smještaja više se ne mogu širiti bez riješenih vlasničkih odnosa. Jedina ograničenja koja planiramo tiču se obilaska Modre špilje - radi se studija o optimalnom broju gostiju. Planiramo obnovu hotela s četiri zvjezdice i to je to. Uostalom, film će biti prikazan iduće godine, što znači da imamo dvije godine da razmislimo što ćemo! Vjerujem da će biti samo dodatna reklama za dolazak boljih i kvalitetnih gostiju.” J
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....