Na koji se način ustavno-pravno gledano može razriješiti kriza vlasti?
U sadašnjoj situaciji, kako nam je objasnila profesorica ustavnog prava iz Rijeke Sanja Barić, suočeni smo s nekoliko scenarija. Međutim, ističe na početku, jako je važno znati da ni jedno pravo, pa ni ustavno, ne može funkcionirati bez elementarnog nivoa razumnog ponašanja političkih aktera.
- Ako imate političke aktere koji se ne ponašaju razumno, ili ste ušli u neku vrstu političkog eksperimenta koji je potpuno stran sustavu parlamentarne demokracije, onda bilo koji Ustav ne može ponuditi dovoljno razumna rješenja - tvrdi Barić i pojašnjava da se Hrvatskoj istodobno dogodilo oboje.
Moguć je, ističe Barić, neki od sljedećih scenarija:
1) HDZ, odnosno petina zastupnika u Saboru može zatražiti smjenu premijera Oreškovića. Ako Sabor taj zahtjev uvrsti u dnevni red već u srijedu, kad nastavlja sjednicu, premijer se u roku od sedam radnih dana, dakle do 17. lipnja, mora očitovati o zahtjevu. U tome slučaju Sabor može izglasati nepovjerenje Oreškoviću već 17. lipnja, samo dan prije isteka krajnjeg roka u kojem je trebao glasovati o zahtjevu SDP-a za Karamarkovom smjenom. Izglasa li Sabor nepovjerenje Oreškoviću, pada cijela Vlada i počinje teći rok od 30 dana unutar kojeg se parlamentarnim strankama daje šansa za novi dogovor. Predsjednica nakon pada Vlade provodi konzultacije s parlamentarnim strankama kako bi provjerila postoji li u Saboru osoba koja može dobiti potporu većine zastupnika. U članku 116. Ustava ne piše izričito da predsjednica provodi konzultacije, no u ustavnoj praksi već smo imali situaciju kad je Ivica Račan nakon izlaska Dražena Budiše iz Vlade tadašnjem predsjedniku Stjepanu Mesiću odnio dokaz da ima novu većinu u parlamentu. U okolnostima političke nestabilnosti predsjednica države, ističe Barić, važan je faktor stabilnosti. Ako predsjednica ocijeni da nitko nema većinu, ne mora čekati istek roka od 30 dana. Međutim, ona ne može samoinicijativno raspustiti Sabor, nego nakon što je predsjednik Sabora izvijesti da nove većine i nove vlade nema.
2) Sabor većinom glasova do krajnjeg roka, 18. lipnja, podržava zahtjev za smjenu potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka. Nakon toga premijer Orešković može predložiti Saboru novu osobu za potpredsjednika Vlade i ako je dobije, nastaviti s radom. Ako je ne dobije, vjerojatno bi mu Sabor izglasao nepovjerenje. U tom slučaju Orešković, može i sam podnijeti ostavku, što bi značilo pad Vlade i rok od 30 dana za pronalazak nove parlamentarne većine.
3) Premijer može sam podnijeti ostavku, nakon čega počinje teći rok od 30 dana za pokušaj formiranja nove parlamentarne većine.
4) Većina zastupnika, najmanje 76, može donijeti odluku o raspuštanju Sabora. Nakon toga predsjednica odmah donosi odluku o prijevremenim izborima. To bi, ističe Barić, bio najkraći put izlaska iz krize vlasti.