Zaposlit će državnog tajnika na 4 godine, a tehnička su vlada

- Ovako nešto je nezapamćeno. Nijedna Vlada nakon raspuštanja Sabora nije se ovako ponašala. Nikome, ni jednoj HDZ-ovoj, kao ni SDP-ovoj Vladi nakon isteka mandata nije palo na pamet baviti se kadroviranjem, bilo da razrješuje ili imenuje, da predlaže zakone, niti da donosi uredbe. A ova sve to čini i time krše Ustav, Zakon o Vladi i Zakon o prijenosu vlasti - kaže Orsat Miljenić, ministar pravosuđa u bivšoj SDP-ovoj Vladi.

Kao posljednji primjer nedopuštenog ponašanja tehničke Vlade Tihomira Oreškovića ističe potez svog nasljednika, ministra Ante Šprlje. U Narodnim novinama od srijede objavljen je natječaj za imenovanje glavnog tajnika Ministarstva pravosuđa. - Glavnog tajnika imenuje Vlada, i to na mandat od četiri godine. Tehnička Vlada to ne smije činiti. Zakonom joj je to izričito zabranjeno - kaže Miljenić, koji ukazuje na Zakon o postupku primopredaje vlasti koji kaže da od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti.

IZNIMNO SAMO V.D.

Može, tek iznimno, u slučajevima kada je to nužno zbog rada tijela državne uprave, imenovati vršitelja dužnosti. Zakon kaže i da Vlada ne smije zaključivati ugovore značajnije vrijednosti “osim ukoliko bi nezaključivanje ugovora prouzročilo znatnu materijalnu štetu, odnosno ukoliko je zaključivanje ugovora nužno radi ispunjenja međunarodnih obveza, a za poslove za koje se pretpostavlja da će biti okončani do stupanja na dužnost Vlade, nakon provedenih parlamentarnih izbora”.

Član predsjedništva SDP-a Peđa Grbin jučer je, pak, sazvao konferenciju za tisak na kojoj je pozvao Oreškovićevu Vladu da svoje ponašanje i postupanje svede u okvire koji su joj propisani Ustavom i zakonom, ističući da joj je 16. lipnja izglasano nepovjerenje, što znači da je smijenjena te da je u “otkaznom roku”. Vlada se unatoč tome, kaže Grbin, ponaša kao da se apsolutno ništa ne događa te krši Ustav i zakone. Ustav je prekršen, tvrdi Grbin, jer Vlada nije dala ostavku, što je bila dužna odmah nakon što joj je izglasano nepovjerenje. Kao jedan u nizu primjera kršenja zakona i prekoračenja ovlasti Grbin je istaknuo postupak pokretanja izmjena Zakona o sportu, koji je nakon izglasavanja nepovjerenja pokrenuo ministar obrazovanja i sporta Predrag Šustar, i to kako bi se, prema Grbinovim riječima, dodvorio gazdi Zdravku Mamiću.

Predstojnica Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci, dr. Sanja Barić također tvrdi da je Oreškovićeva Vlada pretjerala i da je prekoračila granice tehničkih ovlasti. Oreškovićeva Vlada je, ukazuje dr. Barić, ispod klasične tehničke vlade jer je njoj izglasano nepovjerenje.

- Ovakva Vlada mogla bi obavljati samo stvari koje su nužne, samo ono što bi se moglo nazvati održavanjem hladnog pogona - kaže ustavna stručnjakinja.

LOŠA PROGNOZA

No, s obzirom na praksu ove Vlade, koja je nakon što joj je izglasano nepovjerenje, imenovala ljude u HAC, smijenila upravu AKD-a, izmijenila plan za gospodarenje otpadom, raspisala natječaj za glavnog tajnika Ministarstva pravosuđa, a na sjednicama sazvanima nakon što joj je izglasano nepovjerenje predložila više zakonskih izmjena nego u prethodnom petomjesečnom mandatu, dr. Barić upozorava da bi se nakon raspuštanja Sabora mogli upustiti u donošenje uredbi sa zakonskom snagom. - Tek to ne bi smjeli činiti. Mogu raditi samo ono što je hitno i neodgodivo. Istina je da nije precizno propisano što je posao tehničke vlade, ali nije ni potrebno. To je stvar političke kulture - kaže dr. Barić.

Na pitanje može li netko “zaustaviti” Oreškovićev tim, nitko od naših sugovornika nije mogao dati odgovor. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kaže da Ustavni sud može davati upozorenja samo kada su posrijedi izbori i referendumi, ali ne može upozoravati tehničku vladu na granice njenih ovlasti.