NELOGIČNOSTI IZBORNIH JEDINICA Zašto glas Slavonaca vrijedi više od glasa Dalmatinaca i kako Sabor već 10 godina ignorira jasnu poruku Ustavnog suda

U Ustavnom sudu nisu zadovoljni jer će se održati i sljedeći parlamentarni izbori, a da prije toga nisu izmijenjene izborne jedinice, kao što su ustavni suci tražili još prije deset godina. Zato će i ovi izbori biti legalni, ali je pitanje u kojoj mjeri legitimni, jer je razlika u broju birača u izbornim jedinicama i dalje puno veća od predviđenih pet posto.

Konkretno, dok će tamošnjih četrnaestoro zastupnika u četvrtoj, slavonskoj izbornoj jedinici birati 329 tisuća, u prvoj 344 tisuće birača, a za usporedbu, u dvije dalmatinske, devetoj i desetoj, bira čak - 422 i 400 tisuća birača. Činjenica da će se po istom obrascu glasati 5. srpnja pokazuje da će glasovi birača u brojnijim izbornim jedinicama vrijediti manje nego tamo gdje nema puno punoljetnih stanovnika. Toga je svjestan predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

"Radi se o Izvješću upućenom Hrvatskom saboru po članu 104. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti iz 2010. godine, po kojem Sabor nije postupio. Izvješće nije pravno obvezujuće, ali ima veliku važnost jer iza njega stoji autoritet Ustavnog suda", objasnio je Šeparović za Jutarnji list.

Ali, praksa pokazuje da Ustavni sud za političare baš i ne predstavlja nekakav autoritet.

Naime, proteklo je gotovo čitavo desetljeće otkako je 8. prosinca 2010. Ustavni sud jednoglasno prihvatio izvješće u kojem je upozorio zakonodavca, dakle Hrvatski sabor, da broj birača po izbornim jedinicama nije u skladu sa zakonom. Prema zakonu, broj birača među izbornim jedinicama smije se razlikovati najviše 5 posto, a u stvarnosti su razlike iznosile i 25 posto, te je tako težina glasa birača, primjerice, u Osječko-baranjskoj županiji bila veća nego birača u sedmoj izbornoj jedinici. Iz Ustavnog su suda upozorili da bi to moglo dovesti u pitanje zakonitost idućih izbora te kako je zadnji rok u kojem Sabor treba donijeti novi zakon o izbornim jedinicama 11. ožujka 2011.

Deset godina kasnije ništa se nije dogodilo, a problem je isti kao 2010. Ne radi li se ovdje o očitom nepoštovanju Ustavnog suda, pitali smo Šeparovića. Odgovorio je potvrdno.

"Sigurno, i to od svih saziva Sabora od 2010. do danas", smatra predsjednik Ustavnog suda.

Promjena izbornog sustava bila je jedna od točaka o kojima je premijer Andrej Plenković govorio u svojem nastupnom govoru u Hrvatskom saboru, a iz Vlade su u jesen 2017. puštane u medije informacije da se počelo raditi na izmjenama Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika Hrvatskog sabora. Međutim, ništa se nije napravilo, kao što su izvješće Ustavnog suda, prije Plenkovićeve, eskivirale i Vlade koje su vodili Jadranka Kosor i Zoran Milanović, a izostavljamo Tihomira Oreškovića, koji je odstupio nakon samo šest mjeseci.

Uzgred, već postoje prijedlozi novog izbornog sustava, kao i nekoliko nedovršenih varijanti, koje su posljednjih godina bile u optjecaju. Najpreciznija je bila ona iza koje stoji udruga Građani organizirano nadgledaju izbore (GONG), prema kojoj bi se Hrvatska podijelila na šest umjesto postojećih deset izbornih jedinica, u kojima bi se biralo 150 zastupnika. Grad Zagreb, u kojem živi 790 tisuća stanovnika, davao bi njih 28, Središnja Hrvatska sa 738 tisuća stanovnika njih 26, Sjeverna Hrvatska (538 tisuća stanovnika) 19, Slavonija (805 tisuća stanovnika) 28, Istra, Primorje i Lika (555 tisuća) 19, a Dalmacija (856 tisuća) njih 30. Predstavnici GONG-a su se 2017. sastali s tadašnjim ministrom uprave Lovrom Kuščevićem, koji je potvrdio da u Vladi ozbiljno razmišljaju o promjeni izbornog zakonodavstva. Međutim, ništa se nije napravilo, a u HDZ-u, u neformalnim razgovorima, za ovaj propust prebacuju moralnu odgovornost na Kuščevića.

"Da on prošle godine nije upao u imovinski skandal i napustio Vladu, možda bismo riješili taj problem. Ovako smo se morali baviti drugim pitanjima, pa je došla korona i vrijeme je isteklo", rekao je visokopozicionirani član HDZ-a.