REBALANS I PRORAČUN ZA 2018

ZDRAVSTVU DODATNIH MILIJARDU KUNA ZA DUGOVE BOLNICAMA Proračun će dodatno smanjiti vanjski dug, a jednom ministarstvu konačno ide više novca

 
 Arhiva / HANZA MEDIA

Rebalansom ovogodišnjeg proračuna, koji će danas na Vladinoj sjednici biti poslan u Sabor, kako doznajemo, zdravstvo će dobiti oko milijardu kuna više, uglavnom za plaćanje dugova bolnicama, a za iduću godinu, kako je bilo planirano i u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike do 2020., Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dobit će dodatnih 500 milijuna kuna.

Time će se barem početi rješavati nagomilani dugovi u zdravstvu, ali to je tek kap u moru ukupnih dugovanja koja iznose više od 8 milijardi kuna.

- Rebalansom ne možemo pokriti ni blizu sve dugove, ali ćemo napraviti jednu dobru injekciju za ovu godinu i poboljšati dinamiku plaćanja - kaže naš sugovornik.

Rebalansom će se dalje pokriti i dio štete od ovogodišnjih poplava, a više novca ići će i za brdsko-planinska područja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pak, rebalansom će dobiti čak 200 milijuna kuna više, i to uglavnom za materijalna prava nastavnika i profesora.

Usporedo s rebalansom proračuna, ministar financija Zdravko Marić Vladi će danas predstaviti i prijedlog proračuna za iduću godinu koji bi, kažu nam u Vladi, trebao slijediti smjernice. U tim smjernicama prihodi su planirani na 128 milijardi kuna, i bit će nešto veći u predloženom proračunu zbog boljih poreznih prihoda, a rashodi iz općih primitaka (oni koji utječu na deficit) ostat će na razini od 132,9 milijardi kuna.

Manji deficit

No, otkrivaju nam sugovornici iz Vlade, deficit opće države u ovoj će godini biti manji od planiranog i iako se jučer još nije točno znalo koliki će biti - u Ministarstvu financija najavljuju da će manjak biti manji od 0,9 posto BDP-a - taj je deficit u smjernicama bio planiran na 1,3 posto BDP-a, dok se za iduću godinu planira još niži deficit, i to vjerojatno niži od 0,8 posto BDP-a, kao što se planiralo prema ESA metodologiji (konsolidirana opća država).

Kada je riječ o rebalansu, napominju u Vladi, proračun se bolje puni, tako da se neće probijati limiti rashoda, nego će se novac preraspodijeliti, a od toga će najveći iznos, od čak oko milijardu kuna, ići zdravstvu.

Također, optimistično se najavljuje i daljnje smanjenje javnog duga koji bi do kraja godine trebao pasti na 80 posto BDP-a, a u idućoj godini prosječno bi trebao pasti za dodatnih 2,5-postotnih poena, odnosno na barem 77,5 posto BDP-a. Te su brojke isto bolje od planiranih u smjernicama kad se predviđalo padanje javnog duga do kraja godine na 81,1 posto BDP-a.

Pomoć iz fondova EU ove će godine biti ispod planirane, ali je ona neutralni deficit. Za iduću godinu planiraju veći rashodi od planiranih 13,8 milijardi kuna.

Više za mirovine

Kad gledamo najveće dobitnike među ministrima, onda je to zasigurno Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, ali to je tako samo na papiru jer najveći iznos otpada na mirovine. Tako će se za 2018. ukupni proračun Ministarstva povećati za 1,585 milijardi kuna, a od toga više od 1,2 milijarde kuna ide za najavljenu indeksaciju mirovina, odnosno povećanje s obzirom na troškove života. Ostatak od više od 300 milijuna kuna namijenjen je za dio braniteljskih prava te za dogovoreno povećanje plaća za zaposlene. Ministarstvo će pak rebalansom za ovu godinu ostati bez 54 milijuna neutrošenih kuna.

I Ministarstvo poljoprivrede iduće će godine imati proračun veći za 1,096 milijardi kuna, a većinom se povećanje odnosi na fondove EU.

Vlada je za iduću godinu odlučila napokon dati više novca i za obrazovanje, pa će tako ministrica Blaženka Divjak imati za više od 600 milijuna kuna veći proračun u odnosu na ovu godinu, što će se, kažu neslužbeno u Ministarstvu, iskoristiti za različite projekte, povećanje plaća i za provedbu kurikularne reforme.

Među dobitnicima je i Ministarstvo obrane, na čijem je čelu Damir Krstičević. Oni će u 2018. imati proračun veći za 9,8 posto ili 429 milijuna kuna, u što je uključena i prva rata za nabavu borbenih zrakoplova. No, s obzirom da se 30. studenoga tek očekuje odluka o odabiru ponuđača, ne može se sa sigurnošću reći koliko će biti novca potrošeno na prvu ratu. U smjernicama je to naznačeno s iznosom od 350 milijuna kuna, a ostatak će se iskoristiti za podizanje standarda u vojsci, odnosno vratit će se dodaci za rad na terenu, za dežurstva i za stražu. Vojni proračun tako bi u 2018. trebao narasti na 1,3 posto BDP-a, a obveza prema NATO-u je 2 posto BDP-a.

Proračunom za 2018. može biti zadovoljna i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, jer će joj prihodi rasti za čak 10 posto, što nismo dugo vidjeli u kulturi. Tako će proračun kulture u 2018. biti veći za oko 70 milijuna kuna.

Ministarstvo graditeljstva imat će veći proračun za samo 20 milijuna kuna, ali će se dio sredstava koji nije korišten u ovoj godini za subvencioniranje kamata za kredite prebaciti u iduću jer je bilo panirano da se novac troši od srpnja, a zapravo će se početi trošiti posljednja dva mjeseca ove godine. Više novca namijenjeno je i za digitalizaciju, za projekt e-dozvola, te za uređenje katastra, a veći iznos planira se povući i iz fondova EU za projekte energetske obnove.

Ministarstvo uprave imat će pak veći proračun za oko 60 milijuna kuna, a u tom resoru planira se nastavak projekata u e-građaninu, kroz centar dijeljenih usluga koji povezuje tijela državne uprave te projekt e-poslovanja.

Za povećane roditeljske i rodiljne naknade je planirano 156 milijuna kuna za iduću godinu, dok se za 200 milijuna kuna povećavaju učešća države za projekte EU.

Najveći dobitnici novog proračuna

Rad i mirovine

1,558 milijardi kuna više u 2018., od toga 1,2 milijarde za povećanje mirovina, a ostatak za povećanje plaća i braniteljska prava

Poljoprivreda

1,096 milijardi kuna više iduće godine, većinom za EU stavke, za program ruralnog razvoja, operativni program pomorstvo i ribarstvo te za subvencije

Obrazovanje

200 milijuna kuna više rebalansom i 600 milijuna kuna više za 2018.

Obrana

429 milijuna kuna više, od toga oko 350 milijuna kuna za prvu ratu za nabavu borbenih zrakoplova, a ostatak za vraćanje dodataka vojnicima

Graditeljstvo

20 milijuna kuna više za nastavak subvencije stambenih kredita te za digitalizaciju

Kultura

70 milijuna kuna više u odnosu na ovu godinu, većinom za stvaralaštvo i za fondove EU

Uprava

60 milijuna kuna više za projekte e-građanin, e-poslovanje i centar dijeljenih usluga

Demografija

156 milijuna kuna više za povećanje roditeljskih i rodiljnih naknada

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 17:52