ISTINA O NEVLADINIM UDRUGAMA U HRVATSKOJ Koliko im novca dajemo, kako ga troše i koliko dobro od toga žive?

Dobro, čitajte dalje! - Cro ll 170 tisuća kuna, Slobodni Filozofski 70 tisuća kuna, Kulturpunkt 250 tisuća kuna, Mladi antifašisti 170 tisuća kuna, H-alter 250 tisuća kuna, Cenzura 70 tisuća kuna, Muf 70 tisuća kuna, K zona 170 tisuća kuna...

* To su isplate od kada? - prekinuo je nabrajanje.

- Do 24. studenoga prošle godine.

* Dobro, taj novac više neće vidjeti - rekao je Zlatko Hasanbegović, ministar kulture. Novi je ministar to kazao suradniku, prenosi tjednik Globus, koji mu je čitao popis portala i udruga koje su prošle godine financirane preko natječaja Ministarstva kulture.

U petak je Hasanbegović povukao konkretan potez: dva dana nakon što je sjeo u ministarsku fotelju donio je odluku o smjeni stručnog povjerenstva za neprofitne medije. “Bez objašnjenja, bez revizije rada povjerenstva, bez zakonskog utemeljenja, a sve dan nakon otvorenog pisma udruge U ime obitelji, devet mjeseci prije nego što bi nam mandat zakonski istekao”, objavila je jučer tu vijest članica ukinutog povjerenstva Mima Simić. Dan ranije, u četvrtak, udruga Željke Markić otvorenim pismom zatražila je od novog ministra kulture da odredi “objektivne kriterije” za dodjelu novca udrugama i medijima i promijeni sastav povjerenstva. Rečeno, učinjeno!

Mrkli mrak

Kulturnjaci su ustali protiv novog ministra kulture prije nego što je imenovan. Prosvjed “Smrt slobode izražavanja” Platforma 211 održala je pred Saborom u četvrtak 21. siječnja, tražeći od zastupnika da ne potvrde Vladu sa Zlatkom Hasanbegovićem kao ministrom kulture. “Temelj kulturnog stvaralaštva je sloboda izražavanja i ne možemo biti kreativni ako trebamo razmišljati o tome što ministar odobrava, a što ne”, rekla je Sanja Sarnavka, aktivistica udruge B.a.B.e. Mislimo da nas, bude li potvrđen, čeka mrkli mrak, dramatično je upozorila.

I ne znajući da će novi ministar biti tako brz i učinkovit, Hrvatsko novinarsko društvo jučer je održalo konferenciju za novinare s Hrvatskim centrom PEN-a i Platformom 211, ponovo pozivajući vicepremijera Karamarka da smijeni Hasanbegovića zbog nekompetentnosti i skandaloznih stavova. Oni o fašizmu i antifašizmu nisu jedini sporni. Na prvoj sjednici Vlade u četvrtak novi ministar kulture rekao je da odjel za medije “opterećuje njegovo ministarstvo”. Iako mediji spadaju u njegov posao.

No Hasanbegović u ovom slučaju nije solo igrač. Predsjednik HND-a Saša Leković podsjetio je da je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko programatskim intervjuom u Globusu u svibnju 2015. u kojem je, najavljujući svekoliku preobrazbu društvene klime, najavio i to da će se kad oni dođu na vlast u Hrvatskoj moći pričati što hoće, ali samo od kuće.

Haranga protiv nevladinih udruga i neprofitnih medija rasplamsala se u predizbornoj kampanji, s argumentima koji se godinama povlače po desničarskim portalima: sve je to izdajnička, antihrvatska bagra. Mi im plaćamo da pljuju po Hrvatskoj! Treba prestati financirati takozvane nevladine udruge, koje često rade protiv Hrvatske i iritiraju nas, rekao je predsjednik HDZ-a i lider Domoljubne koalicije Tomislav Karamarko tjedan dana uoči izbora.

U kampanji U ime obitelji traži ukidanje financiranja nevladinih udruga, čime bi se, ističu, uštedjelo 1,2 milijardi kuna godišnje iz državnog i lokalnih proračuna. To je podatak kojim se barata u tim krugovima: nevladine udruge oko 600 milijuna kuna dobivaju od države, kažu oni, a ostatak od županija, gradova, općina.

Preobrazba Hrvatske

“Ako želite raditi, djelovati, društveno se angažirati - volontirajte, prikupljajte donacije. Ne mogu nas učiti toleranciji oni koji su netolerantni, i još pritom iz džepa poreznih obveznika, odnosno građana”, istaknuo je u kampanji Krešimir Planinić, predsjednik stranke U ime obitelji - Projekt domovina. Gospodin Planinić na izborima je dobio 769 glasova, a stranka mu 23.866 glasova, ali je Domoljubna koalicija te ideje dovela na vlast. Stop financiranju antihrvatskih udruga!

Kad kaže “ako želite raditi, djelovati, društveno se angažirati - volontirajte, prikupljajte donacije”, Planinić sigurno ne misli na Hrvatski olimpijski odbor, udrugu koja dobiva najveći iznos proračunskih sredstava, oko 100 milijuna kuna godišnje. Ne bi to rekao ni udrugama branitelja, koje su samo preko Ministarstva branitelja lani dobile za razne projekte 13,300.598 kuna. Po definiciji, svaka udruga branitelja je nevladina udruga. No kad se Ivan Miklenić ili Tomislav Karamarko obrušavaju na nevladine udruge, oni ne misle na Crveni križ, ansambl Lado niti na Udrugu hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata, tri nevladine udruge koje se financiraju iz državnog proračuna, od prikupljenog poreza ili novca prikupljenog igrama na sreću. Misle na točno određene udruge, poput Documente i Gonga, plus one svjetonazorski nepoćudne, kao što su razne gay ili antifašističke grupe, što svi zajedno nose titulu narodnog neprijatelja. U Hrvatskoj se od devedesetih izraz “nevladina udruga” udomaćio za onih par organizacija kritičnih prema HDZ-ovskom, autoritarnom načinu vladanja, premda ogromnu većinu njih čine udruge obitelji invalidne djece, folklorna društva i sportski klubovi.

Da nema tih udruga, Hrvatsku bismo preobrazili! Tomislav Karamarko je, sjećate se, obećao da će svako novorođeno dijete dobiti tisuću eura, a novac za to uzet će se državnim agencijama i “udrugama koje cijede državni proračun”. Rezanjem isplata udrugama može se osigurati pola milijardi kuna, bez kojih nema većih porodiljnih naknada ni dizanja naknade na 7500 za svako novorođeno dijete, rekao je u prošlom Magazinu saborski zastupnik Hrasta i predsjednik te stranke Ladislav Ilčić.

Najviše invalidima

- Prema programu Domoljubne koalicije, novac za ove mjere bit će sigurno osiguran, na način da racionaliziramo novac koji dobivaju državne agencije, zavodi i udruge. Naš civilni sektor dobiva više od milijardu kuna iz državnog i lokalnog proračuna i to je, priznat ćete, ogroman novac - rekao je Ilčić, napadajući udruge da su odnarođene i da se nerijetko ponašaju kao političke stranke. Je li pritom mislio na društvo Naša djeca ili udrugu Musicus?

Milijardu kuna je ogroman novac. Iz državnog proračuna je u 2014. za nevladine udruge otišlo oko 600 milijuna kuna, rekao je Igor Vidačak, ravnatelj Vladina ureda za udruge. U tekstu koji prenosi portal Crotsunami Vidačak tumači kako je najviše novca, 140 milijuna kuna, išlo udrugama za pomoć invalidima i socijalno ugroženima. Na drugom mjestu su sportaši sa 130 milijuna kuna. Udruge za demokratizaciju i razvoj civilnog društva, među kojima je i onih par koje bodu oči ostrašćenom dijelu desnice, dobile su sve zajedno 48,7 milijuna kuna, odnosno 8 posto ukupnog novca za udruge. Ako Timov tim potpuno ukine tih 48,7 milijuna kuna podrške za demokratizaciju i razvoj civilnog društva, namaknut će se novac za naknade za 6300 novorođene djece. Ako se tome doda novac koji će Zlatko Hasanbegović uštedjeti ukidanjem potpora neprofitnim medijima, ni onda nam natalitet neće bitno porasti.

Mršav plijen

Natalitet bi se mogao znatnije poticati ako se ukine najveća stavka Ministarstva kulture, ona od gotovo 160 milijuna kuna, koliko je Vlada Zorana Milanovića u prošloj godini izdvojila za zaštitu kulturnih dobara, ali je novi ministar već izjavio kako će se, u skladu s politikom njegovanja hrvatske tradicije, povećati izdvajanje za zaštitu kulturnih dobara.

Neprofitni mediji su mršav plijen: likvidirate nekima skandalozni Muf, portal mladih feministica, i Slobodni Filozofski gdje se oglašavaju mladi antikapitalisti, i ostane vam ukupno 140.000 kuna. I kad Zlatko Hasanbegović ispuni najavu i ukine tih tri milijuna kuna, koliko je lani Ministarstvo kulture odobrilo neprofitnim medijima, oslobodit će se novac za naknade za 416 novorođenih beba. Izgubit ćete slobodu, a Hrvati će ionako nastaviti izumirati.

U prošloj je godini preko natječaja Ministarstva kulture ukupno 20 neprofitnih medija dobilo novac: pet ih je dobilo po 250.000 kuna, pet po 170.000 a deset po 70.000 kuna. Od skoro 868 milijuna, koliko je to ministarstvo imalo na raspolaganju prošle godine, za neprofitne medije izdvojeno je nešto više od tri milijuna kuna: točno 3,214.603 kune, ili 0,37 posto proračunskih sredstava tog ministarstva. Koliko? Manje od 1 posto. Svi podaci su dostupni i javni, kao što po zakonu moraju biti.

Skromni honorari

Portal H-alter je među tih pet posebno povlaštenih koji su dobili najveći iznos, 250.000 kuna. H-alter je jedan od najpoznatijih i najposjećenijih nezavisnih portala u Hrvatskoj. Postoji već deset godina. Može se smatrati uspješnim. I jest: imaju dvoje stalno zaposlenih! I službene prostorije u centru Zagreba, doduše 25 kvadrata.

- Moja je plaća 5500 kuna neto. Zaposlen sam već tri i pol godine, s tim da sam na početku, prve dvije godine, radio sve volonterski, a potom bio honorarac - objašnjava pokretač H-altera Toni Gabrić. Imaju dvije stalne suradnice, i krug povremenih suradnika. Za autorski tekst, za kakav trebate nekoliko dana rada, plaćaju između 500 i 750 kuna. Bruto. Iznimno 1000 kuna, za tekst koji iziskuje barem tjedan dana ozbiljnog rada. Od 2008. do 2015. je 3605 novinara ušlo u evidenciju nezaposlenih, broj zaposlenih u novinama se prepolovio, objavljeno je krajem prošle godine na tribini o neprofitnim medijima. Svu tu silu novih portala osnovali su mahom novinari koji su izgubili posao, pokušavajući ostati u profesiji i pritom preživjeti. Ako čovjek radi baš puno, može li mu H-alter osigurati kakvih pet-šest tisuća kuna mjesečno? “Nemoguće. Pa ukupni mjesečni budžet za honorare sad nam je 10.000, dok čekamo rezultate raznih natječaja”, objašnjava Toni Gabrić. U najboljim vremenima nije bitno veći - 15.000 kuna mjesečno. A riječ je o jednom od uspješnijih portala: uz 250.000 kuna od Ministarstva kulture, lani su dobili još oko 60.000 kuna od Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. Poneki projekt im prođe u inozemstvu: sad im jedna talijanska udruga sa 18.000 kuna financira tekstove na temu slobode medija, a preko Gonga u projektu koji s 36.000 kuna financira norveška vlada pišu o govoru mržnje u medijima. “Nažalost, imamo o čemu pisati”, kaže Toni Gabrić.

Šibenski portal Tris lani je od Ministarstva kulture dobio 170.000 kuna, nešto manje od H-altera, plus 118.00 kuna od Agencije za elektroničke medije, koja je lani televiziji Z1, na kojoj se emitira “Markov trg” Marka Juriča lani isplatila 1,6 milijuna kuna. “Taj novac nismo još dobili, s obzirom na kompliciranu proceduru agencije. Tek kad detaljno opravdaš utrošena sredstva iz prošle godine, ide nastavak isplate”, kaže Goran Šimac s Tris.coma. Imaju i male ugovore s nacionalnim parkovima Krka i Kornati, ali oni uskoro istječu. Tris ima jednog zaposlenog, Šimca, s neto plaćom od 5000 kuna, ili tek nešto iznad zakonskog minimuma.

Još troje honoraraca tu može zaraditi po 4000 kuna mjesečno, a dvoje oko 1500 kuna. Oni nemaju redakciju. “To bi nas koštalo barem 2000 kuna, što je nepotreban luksuz u vrijeme dok je toliko novinara bez posla”, objašnjava Šimac, bivši novinar Večernjaka. Većinom su tu novinari koji su dobili otkaze u svojim redakcijama pa pokrenuli portal kako bi nastavili raditi svoj posao, a ako je moguće nešto i zaraditi. “Radi se o pukom preživljavanju i golemoj količini dobre volje”, kaže Šimac.

Tu nije riječ o uštedama, nego o pokušaju da se potpuno isključi drugačije mišljenje, smatra Toni Gabrić. Predsjednica Hrvatskog PEN centra Nadežda Čačinović u petak je upozorila da je očito da se pokušava ograničiti medijski i kulturni pluralizam, ističući da se protiv toga treba boriti.

Bez desnih

- Svakoj liberalnoj demokraciji potrebna je snažna i pluralna javnost. U tom smislu je važno podržavati medije koji artikuliraju stavove onih koji teže dolaze do mainstream medija, no pri tome želim naglasiti da nije nužno država jedina koja bi trebala financirati takve medije - kaže dr. Ana Matan, koja na Fakultetu političkih znanosti predaje moderne teorije demokracije. No možda nam više ne treba liberalna demokracija?

Toni Gabrić kaže da je greška što bivša Vlada nije kriterije za potporu medijima primjenjivala tako da se odnose i na one s desna. “Poticali su se mediji koji zastupaju vrijednosti pluralizma, ljudskih prava, socijalne pravde, rodne ravnopravnosti, ekologije... ali oni mogu biti i lijevi i desni”, kaže Gabrić. Kod nas ne postoji desnica tipa Angele Merkel, pa bi bilo tim važnije da se potiču desni mediji, pod uvjetom da poštuju vrijednosti iz Ustava RH. Ta je šansa propuštena, i sad svjedočimo očekivanoj odmazdi.