Pet godina smo analizirali i uspoređivali hrvatske gimnazije, strukovne i osnovne škole. Sada idemo korak dalje – u četvrtak, 28. svibnja, Jutarnji list donosi Najbolje škole 2025., prvi magazin posvećen obrazovanju.
Na 252 stranice donosimo detaljne rang-liste svih gimnazija i strukovnih srednjih škola u Hrvatskoj te ljestvice osnovnih škola po županijama kako bi roditelji, učenici i nastavnici dobili jasniju sliku o razini znanja i uspjeha u zemlji.
Godinama su rang-liste Jutarnjeg lista bile polazišna točka osmašima i njihovim roditeljima pri odabiru srednje škole. Ovog puta uvodimo i priznanja najboljim osnovnim školama i gimnazijama u svakoj županiji jer želimo istaknuti one koji pokazuju kako izgleda izvrsnost u sustavu ključnom za budućnost zemlje.
No Najbolje škole 2025. puno su više od pregleda brojki. Zanimalo nas je kako uspješne škole izgledaju iznutra – tko su ljudi koji svojom vizijom, pristupom i upornošću guraju obrazovni sustav naprijed.
Razgovarali smo s ravnateljima i profesorima najuspješnijih škola, s osobom koja vodi proces državne mature, kao i s ravnateljem koji je neuglednu kemijsku školu pretvorio u jednu od najboljih gimnazija u zemlji. Donosimo i paralelni intervju s vodstvima zagrebačkog i splitskog MIOC-a, gimnazija koje su godinama pri vrhu ljestvica najboljih programa u Hrvatskoj.
Posjetili smo III. gimnaziju u Osijeku, koju su nekad pohađali nobelovci, a danas najbolji učenici istočne Hrvatske, dvije uspješne zadarske gimnazije koje dijele istu zgradu te pazinsku Gimnaziju i strukovnu školu Jurja Dobrile, čija je prva generacija prirodoslovno-matematičkog razreda pokazala da može parirati najboljima.
Izdvojili smo i škole iz manjih gradova koje dokazuju da uspješni maturanti ne dolaze samo iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, niti isključivo iz škola koje upisuju super-odlikaši. Razgovarali smo s ravnateljem škole koja je lani imala najbolje matematičare, s ravnateljicom privatne gimnazije poznate po zapaženim rezultatima, a obišli smo i strukovne škole čiji učenici redovito upisuju prestižne fakultete.
U magazinu predstavljamo i ljude koji stoje iza uspješnih osnovnih škola te inženjera koji je izradio tablice koje pokazuju da svaka petica ne vrijedi jednako.
Otvorili smo i važna pitanja: zašto pada interes za jezične gimnazije? Zašto Hrvatskoj kronično nedostaje profesora matematike i fizike? Treba li smanjiti broj strukovnih škola? Treba li nam mala matura? Koliko u Hrvatskoj zapravo vrijede petice?
Jer ovo nije samo priča o školama, nego o sustavu koji oblikuje generacije koje dolaze.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....