ALARMANTAN TREND Čak dvije trećine učenika prvih i drugih razreda srednje škole uzima instrukcije

Prema podacima nacionalnog PISA centra, u kojemu je u tijeku obrada rezultata i podataka najvećeg međunarodnog istraživanja u obrazovanju, čak 66 posto učenika prvih i drugih razreda srednje škole uzima instrukcije, i to u prosjeku 2,52 sata tjedno. Dodatnu poduku iz prirodoslovnog područja dobiva 46 posto učenika, a u prosjeku na njoj provode dva sata tjedno.

U PISA-inu istraživanju područje instrukcija analizirano je kroz upit učenicima koliko vremena provedu nakon škole u učenju - u pisanju domaće zadaće, samostalnom učenju i instrukcijama. Hrvatski 15-godišnjaci procjenjuju da tjedno provode 5,9 sati na zadaće i instrukcije iz prirodoslovnih predmeta (prosjek OECD-a je 3,2), dok na matematiku otpada četiri sata (slično prosjeku ostalih država, 3,8). Na čitanje i učenje materinjeg jezika tjedno troše 3,3 sata, što je blizu OECD-ova prosjeka od 3,1 sat.

Sličnu satnicu okupacije školom nakon nastave kao hrvatski 15-godišnjaci, imaju primjerice učenici u Irskoj, Mađarskoj i kineskom Taipeiju, dok više od četiri sata tjedno na učenje nakon nastave troše 15-godišnjaci u Danskoj, Italiji, Čileu i Crnoj Gori. U Sloveniji, primjerice, učenici tvrde da tjedno na domaće zadaće i instrukcije iz materinjeg jezika odvajaju sat manje od hrvatskih 15-godišnjaka - 2,3 sata. Nakon škole uče prirodoslovlje tri sata, matematiku oko četiri sata tjedno. Obrazovni stručnjaci OECD-a objašnjavaju: one države u kojima učenici manje provode u učenju nakon škole (a pritom imaju veću satnicu iz prirodoslovlja i matematike) bolje se pozicioniraju na ljestvici. Finska ima jednu od nižih satnica učenja nakon škole: na prirodoslovlje troše dva sata tjedno učenja, koliko i na matematiku i materinji jezik (1,9 sati). Amerikanci su po učenju nakon redovne nastave također iznad OECD-ova prosjeka: na učenje prirodoslovlja otpada im 4,5 sati tjedno, matematike 4,6, a na instrukcije 4,3 sata. Da 44 posto hrvatskih sedmaša i osmaša koristi instrukcije, i najčešće iz matematike, a potom kemije, stranog jezika i fizike, pokazali su podaci iz studije “O učenju 2014.”.