UVODI SE E-MATURA Ispit će se polagati na računalu, a država će samo na ocjenjivanju uštedjeti 8 mil. kuna

Sedam godina od početka primjene državne mature, u razradi je model kojim bi papirnate ispite u potpunosti zamijenili e-ispiti. Glavninu troškova državne mature, na koju se prosječno po godini utroši 20 milijuna kuna, predstavljaju troškovi vezani za tisak i distribuciju ispita do škola (oko četiri milijuna kuna) te ocjenjivanje ispita, na koje otpada oko osam milijuna kuna.

- Ti bi se troškovi mogli znatno smanjiti uvođenjem e-ispita. Međutim, troškovi nisu glavni razlog uvođenja e-ispita - kaže psihometričarka Natalija Ćurković iz Odjela za promicanje kvalitete obrazovanja u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Osim cijene, glavni razlog za napuštanje modela “papir-olovka” jest u činjenici da pomoću e-ispita možemo preciznije izmjeriti učeničko znanje. E-ispiti omogućavaju ispitivanje na zanimljiviji i kreativniji način. Ne treba zanemariti niti veću motivaciju današnjih učenika, kojima je e-ispit prirodnije okruženje - objašnjava N. Ćurković.

Cijena ocjenjivanja ispita, koja podrazumijeva honorare i druge troškove za ocjenjivače - koji u u nekim slučajevima iznose po nekoliko tisuća kuna za par dana provedenih na ocjenjivanju - najskuplja je stavka čitave mature. Ćurković pritom tvrdi da pouzdanost ocjenjivanja ispita državne mature nije na očekivanoj razini.

- Uvođenje e-ispita bio bi velik korak naprijed. Nije to stvar trenda, nego činjenice da su e-ispiti kreativniji i zanimljiviji učenicima, a rezultati ocjenjivanja su pouzdaniji, brži te je cijena puno niža. Uvođenje e-ispita na državnoj maturi cijeli bi proces učinio točnijim i pouzdanijim. Uz to, računalo omogućuje mjerenje cijele akcije rješavanja pojedinog zadatka, kaže Ćurković, koja je ideju prezentirala na državnome skupu ravnatelja osnovnih i srednjih škola jučer u Opatiji.

Rezultati ankete provedene među ravnateljima škola pokazuju da 46 posto ispitanika (uzorak je 86 škola) smatra da su e-ispiti učenicima prihvatljiviji od modela “papir-olovka”, 21 posto ravnatelja smatra da učenici još preferiraju papirnati oblik testa, a 33 posto ih nije opredijeljeno.

- Primjenom e-ispita broj ocjenjivača znatno se smanjuje jer su računalni programi za ocjenjivanje fascinantno precizni, pa i u zadacima kraćeg esejskog tipa. Kod ocjenjivanja zadataka otvorenog tipa u sadašnjim papirnatim ispitima ocjenjivači često nemaju istu strategiju. Događa se da više ocjenjivača različito vrednuje isti zadatak u kojem je, primjerice, potrebno zaokružiti probavni sustav krave - objašnjava Ćurković, uz naglasak da državnu maturu treba razvijati u tom smjeru ne zato da bismo bili u trendu, nego da bismo dobili pouzdanije rezultate.

Više je razloga zbog kojih je primjena e-ispita dugoročan projekt. Jedan od njih jest što škole u Hrvatskoj nisu povezane širokopojasnim internetom i nemaju dovoljan broj računala jednakog standarda. Uz to, dodaje Ćurković, svi učenici nisu jednako izloženi internetu niti imaju jednako razvijene vještine korištenja računala poput brzoga tipkanja. Ipak, godišnje uštede od nekoliko milijuna kuna, uvjerena je Ćurković, mogle bi se uložiti u daljnji razvoj i unapređenje sustava.

S obzirom na sporost promjena u obrazovanju, najoptimističnije očekivanje pokazuje da bi e-ispiti u Hrvatskoj mogli ući u primjenu tek za pet godina. U Ministarstvu obrazovanja skloni su podržati projekt ovisno o ocjeni struke, ali ne preko noći.