Američko nuklearno oružje ide iz Turske u bazu u Rumunjskoj

Sjedinjene Američke Države su počele u Rumunjsku premještati nuklearno oružje koje je do sada bilo stacionirano u Turskoj, objavio je pouzdani portal EurActiv.com tvrdeći kako ima potvrda dva neovisna izbora za ovu informaciju.

Riječ je uistinu o izuzetno ozbiljnoj vijesti s dalekosežnim posljedicama ako se u konačnici potvrdi. Naime, kako prenosi EurActiv, rumunjska je vlada tu informaciju rezolutno odbacila. U pisanom odgovoru Ministarstva vanjskih poslova stoji: “Snažno opovrgavamo informaciju da je zemlja postala lokacija za američko nuklearno oružje”. No, Sjevernoatlatnski savez je poslao diplomatski sročen odgovor: “Vezano uz vaše pitanje molimo vas pogledajte priopćenje sa summita NATO u Varšavi objavljeno 9. srpnja 2016. godine, paragraf 53: “Nuklearno odvraćanje NATO-a također se temelji, djelomično, na nuklearnom oružju SAD-a ranije raspoređenom u Europi i na kapacitetima i infrastrukturi koju osiguravaju zainteresirani saveznici. Ti će se saveznici pobrinuti da sve komponente NATO-vog odvraćanja ostanu sigurne, stabilne i učinkovite”.

Sad bruji

No, u ovom se slučaju može pokloniti značajna razina povjerenja EurActivu koji prvo ima dobre veze u Bruxellesu pa je bez problema mogao doći do relevantnih informacija; kao drugo, u američkim se medijima od neuspjelog pokušaja puča u Turskoj 15. srpnja gotovo dnevno piše i govori o sigurnosti nuklearnog oružja u toj zemlji. I to ne samo u masovnim medijima nego i u specijaliziranim obrambenim, iz pera brojnih vojnih stručnjaka i bivših zapovjednika. Naime, u jeku pokušaja svrgavanja demokratski izabrane turske vlasti i predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je bio i prvi cilj pučista, došlo je do nestanka struje u vojnoj bazi Incirlik u kojoj se nalazi američko nuklearno oružje. Naime, zapovjednik te baze, iz koje polijeću američki i turski zrakoplovi u napade protiv terorista Islamske države u Siriji, našao se na strani pučista što je izazvalo ozbiljne sigurnosne probleme. Za prijašnjih pučeva nije bilo takvih problema: tada je naime vojska bila jedinstvena i rušila je političku vlast. Sada je pak vojska ostala podjeljena pa se s pravom postavlja pitanje: što da se zapovjednik Incirilika odlučio na neki očajnički potez.

Većinski AK

Odnosi Turske i SAD-a su već dulje vrijeme zategnuti, od odluke parlamenta, u kojem je većinu imala i sada vodeća stranka AK, da ne odobri invaziju na Irak sa svojeg ozemlja. Sigurnosna je situacija složena, obnovljeni su krvavi sukobi vlade i kurdskih pobunjenika. Ankara je, koliko god to odbacivala, obavještajno surađivala s teroristima Islamske države koji u Turskoj imaju ćelije.

Rumunjska je pak nova čvrsta točka sigurnosne strategije na Crnom moru, ondje je postavljen proturaketni sustav. Ako se ova informacija pokaže točnom izazvat će burnu reakciju Rusije koja će to smatrati prijetnjom nacionalnoj sigurnosti.