Ovog tjedna cijeli svijet s velikom pozornošću prati put uragana Irme, najjačeg ikad zabilježenog iznad Atlantskog oceana. Nakon što je opustošila karipske otoke, najgore Barbudu i St. Martin, nešto slabije pogodila Portoriko i potom navalila na otoke Turks i Caicos, Irma je danas teško pogodila središnju Kubu naletima vjetra koji dosežu i do 260 km/h. Nakon kratkog spuštanja na kategoriju četiri, uragan je ponovno ojačao na petu kategoriju zahvaljujući toplijem moru pokraj Kube, da bi se kasno poslijepodne opet spustio, ovaj put na kategoriju tri.
Do sada je Irma uzela najmanje 19 ljudskih života, napravila štetu u stotinama milijuna, vjerojatno i milijardi dolara te "pokrenula" evakuaciju milijuna ljudi. No, najgore tek slijedi.
Prema sadašnjim projekcijama Irma će ponovo ojačati i u punoj snazi u narednih 24 sata stići na obalu američke savezne države Floride - najjači udar očekuje se na zapadnom dijelu "Sunčane" države, ali zbog opsega uragana zapravo će pogoditi kompletnu Floridu. Zbog "najgore elementarne nepogode u povijesti" guverner Rick Scott naredio je obaveznu evakuaciju 6,3 milijuna ljudi u toj državi. Prepostavlja se da je njih skoro 5,6 milijuna napustilo svoje domove.
Najgore će biti stanovnicima južnog Florida Keysa, ali najveća bojazan je od razaranja koje bi moglo pogoditi Miami, na čijem širem urbanom području živi oko 5,5 milijuna ljudi (iako sam grad ima "tek" 400.000 stanovnika). Iako je jedan dio tih ljudi evakuiran, neki će ipak dočekati Irmu u skloništima ili svojim domovima.
Bogati zaštićeni
Za neke od njih prevelike panike nema. Novinar Guardiana Ed Pilkington tako je razgovarao s vlasnikom PR agencije Maxom Borgesom (51) koji Irmu čeka prilično opušteno - vježbajući svoj golf udarac na terenu u Miami Beachu. Dok su stigla upozorenja i preporuke za evakuaciju Max je sjeo za stol sa svojom ženom i troje djece i zaključio da im je bolje ostati u njihovoj kući.
Za Miami Beach, bogati otočki grad s kojeg se pruža pogled na Miami naređena je obavezna evakuacija, ali Max se pouzdaje u čvrstu konstrukciju svoje kuće. Izdignuta je iznad mora kako je ne bi pogodio plimni val, a prozori mogu izdržati nalete vjetra od 260 km/h. Plus, u kući imaju zaliha hrane i vode za više dana i vlastiti generator za slučaj da im nestane struje.
No, malo dalje od njih, u sjevernom kvartu Miamija Liberty Cityju, stvari ne izgledaju tako dobro. Siromašni kvart dom je velikom broju Afroamerikanaca koji često jedva skucaju novac za stanarinu, a kamoli da imaju sredstva koja bi ih pripremila za dolazak uragana koji bi mogao biti najrazorniji u povijesti države.
Jao siromasima
Obitelj Luisa Diaza (29) ostala je u Liberty Cityju zato što drugog izbora nemaju. U njihovom automobilu nema benzina, a sve i da mogu pobjeći od Irme - nemaju kamo. U svojem siromašnom domu imaju hrane i vode za tri dana. Kad je Louis otišao do dućana kupiti drvo kojim bi prekrio prozore, dućan je već rasprodao svoje zalihe. Prozore koji su otporni na snažne vjetrove uragana si ne mogu priuštiti, budući da ovise o plaći njegove majke koja radi u dispečerskoj firmi.
- Ljudi ne žele pomoći osobama poput nas. Nitko nije napustio Liberty City samo zato što nemaju kamo otići - rezignirano je ispričao Louis novinaru Guardiana.
Inače, Liberty City je postao slavan prošle godine kada je film Moonlight, čiji se veći dio radnje odvija upravo u toj četvrti Miamija, osvojio Oscara za najbolji film. Gotovo polovica stanovnika te četvrti, koja broji oko 20.000 ljudi, ima prihode ispod granice siromaštva, kako ju definira federalna vlast. Bez novaca, bez načina da odu i bez adekvatnih priprema za uragan njima je preostalo da se nadaju da će Irma čim više oslabiti prije nego udari Floridu.
Ignoriranje vlasti
- Ljudi u Liberty Cityju nisu spremni na ono što dolazi. Nemaju ni dovoljno novaca da plate stanarinu, a onda se ovako nešto dogodi - rekla je za Guardian aktivistkinja Valencia Gunder. Dodatni problem, prema njoj, leži u činjenici da gradske vlasti Miamija vrlo sporo reagiraju kada su u pitanju problemi četvrti u kojima žive siromašne afroameričke i latinoameričke zajednice.
- Povijesno gledano, grad i druge velike institucije ne odgovaraju na naše probleme i potrebe. Očekujemo da ćemo nakon Irme barem tri dana biti bez pomoći - smatra Gunder.
Brzi pregled po kvartu otkrilo je da je samo jedna u pet kuća u Liberty Cityju zaštićena daskama ili nekim drugim načinom od naleta nadolazećeg uragana. S druge strane, u bogatom Miami Beachu gotovo svaki dom ima niz vreća s pijeskom, staklo otporno na nalete snažnog vjetra i dodatnu zaštitu za prozore.
Michael McGoogan (55), radnik u prehrambenoj industriji, također živi u Liberty Cityju. Iznajmljuje jednu sobu u toj četvrt koju plaća 400 dolara mjesečno (2470 kuna), ali kad je s ostalim stanarima pričao s gazdom da bi se trebali pripremiti za uragan, on im je hladno odgovorio da su prepušteni sami sebi. Zajednički su prošli gotovo sve dućane koji su mogli i nekako nabavili nekoliko dasaka koje su zabili na dva prozora na prednjem dijelu kuće. Za ostalih osam više nisu imali dasaka.
- Znam što trebam uraditi. Ako vjetar počne razbijati prozore stavit ću madrac na njih, a ako to ne upali, sakrit ću se u kupaonicu - rekao je McGoogan.
Opasnost iz zraka
Uz nimalo dostatnu pripremljenost siromašnih četvrti na dolazak Irme, Miami ima još jedan problem - kranove. Naime, Miami je proteklih desetljeća jedno konstantno gradilište na kojem niče novogradnja, a s njima i desetine golemih kranova. Gradske vlasti su upozorile da bi eventualni pad kranova mogao izazvati potencijalno smrtonosne nesreće, ali usprkos tome nekoliko desetaka ih se dalje nadvija iznad grada.
- Horizontalni dio krana (ruka) mora ostati mobilan i zato nije pričvršćen. Uteg na drugom kraju ruke je pak vrlo, vrlo teža i predstavlja potencijalnu opasnost u slučaju da se kran sruši - rekao je Maurice Pons iz gradskog odjela za izgradnju. On procjenjuje da je trenutno i dalje postavljeno između 20 i 25 vrlo velikih kranova u Miamiju, iako neki smatraju da je 50 realnija brojka, piše BBC.
Kranovi bi trebali izdržati brzine vjetra i do 240 km/h, ali postoje realni izgledi da će naleti vjetra tijekom udara Irme iznositi i do 280, možda i 300 kilometara na sat. Odgovor na pitanje zašto ti kranovi nisu skinuti, ima Thomas Barth, vlasnik tvrtke za inspekciju kranova Bart Crane Inspections. Prema njemu, ni jedan od kranova ne bi smio dočekati Irmu.
- Moje mišljenje je da ih investitori ne žele "skinuti" dolje samo zato što žele uštedjeti. Morali bi zatvoriti cijelo gradilište znatno prije nego što uragan dođe, a to im se ne isplati. No, trošak pada bilo kojeg od tih kranova višestruko bi nadmašio trošak zatvaranja gradilišta. Mogu izazvati milijune dolara štete, a da ne spominjemo kako bi ljudi ispod mogli biti smrvljeni - rekao je Barth za BBC.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....