Ispod gradova u Finskoj postoji mreža skloništa koja funkcioniraju kao civilna infrastruktura u mirnodopsko vrijeme i kao masivna zaštita u slučaju rata ili druge hitne situacije. Sklonište Merihaka u Helsinkiju najveće je u zemlji: špilja isklesana u stijeni volumena 71.000 kubičnih metara, što je ekvivalentno sedmerokatnoj poslovnoj zgradi, smještenoj 25 metara ispod površine.
Na ovoj lokaciji moguće je skloniti 6.000 ljudi, javlja Reuters.
Prostor sadrži sportske terene, teretanu i igralište koje koristi stanovništvo, ali se može prilagoditi krevetima na kat, spremnicima za vodu i prijenosnim toaletima u roku od 72 sata.
Osim Merihake u Helsinkiju postoji i ogromna plivačka dvorana Itäkeskus, koja sadrži kompleks bazena i sauna, ali se za samo nekoliko dana može pretvoriti u ogromno podzemno sklonište kapaciteta za gotovo 4.000 ljudi.
Gradonačelnici ukrajinskih gradova među oko 800 su stranih delegacija koje su posjetile sklonište Merihaka u Helsinkiju.
Predsjednici Ukrajine, Volodimir Zelenski, i Poljske, Karol Nawrocki, kao i predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, osobno su posjetili sklonište posljednjih godina.
Izgradnja skloništa od bombi u Finskoj obavezna je za sve stambene i poslovne zgrade s više od 1.200 četvornih metara izgrađene površine. Ovaj zahtjev, nastao iz traumatičnog iskustva sovjetskog pokušaja invazije polovicom 20. stoljeća, stvorio je cijelu industriju tvrtki specijaliziranih za vrata otporna na zračenje, ventilacijske sustave, napajanje za hitne slučajeve, komunikacijske mreže i podzemnu kanalizaciju.
Finska ukupno ima 50.500 skloništa raspoređenih po cijelom teritoriju zemlje, s ukupnim kapacitetom za smještaj gotovo svih svojih stanovnika.
Civilno sklonište Merihaka izgrađeno je 2003. godine i danas je glavni izlog Finske za strane delegacije koje žele razumjeti kako je zemlja s 5,5 milijuna stanovnika uspjela izgraditi podzemnu zaštitu za cjelokupno stanovništvo. Ovaj prostor jedno je od 48 velikih skloništa i 5.500 manjih koji čine mrežu civilne zaštite samo u Helsinkiju.
Finski centar za otpornost, izvozno tijelo osnovano u ožujku, informirao je javnost da finski izvoz u području sigurnosti i obrane doseže desetke milijardi eura, s prodajom opreme za skloništa u visini od desetak milijuna eura, sa značajnim potencijalom rasta.
Poljska i Ukrajina dvije su države koje planiraju obnoviti svoja skloništa.
Ove i prošle godine Poljska je izdvojila 5,8 milijardi zlota (1,36 milijardi eura) za obnovu svojih objekata kolektivne obrane, priopćilo je njihovo Ministarstvo unutarnjih poslova.
„Gradimo od nule. Situacija u tom pogledu u Poljskoj bila je zaista teška – posljednje sklonište izgrađeno je sredinom 1990-ih, tako da 30 godina ništa nije učinjeno“, rekao je Robert Klonowski, zamjenik ravnatelja u poljskom Ministarstvu unutarnjih poslova.
Ukrajina i Poljska već su uvele novo zakonodavstvo kojim se skloništa u određenim novim zgradama uvode kao obavezna, ali članica odbora Kluba gradonačelnika Julija Čufistova rekla je da je to dovelo do toga da privatni investitori otkažu projekte u Ukrajini. Finska, koja je desetljećima živjela s ovim zahtjevom, apsorbirala je troškove kao normalan dio gradnje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....