GRABAR-KITAROVIĆ NA KORVINOVU SVEUČILIŠTU Primila počasni doktorat i održala govor: 'Ne želimo stigmu o srednjoj Europi kao Ahilovoj peti kontinenta'

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u utorak na Korvinovu sveučilištu u Budimpešti, gdje je primila počasni doktorat, važnost snažne i povezane srednje Europe koja znači i jaču transatlantsku zajednicu, spomenuvši u tom kontekstu značaj povezivanja tih zemalja putem Inicijative triju mora.

U govoru na temu "Snažnija srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti" predsjednica je govorila i o svojem zalaganju za širenje EU-a i NATO-a na jugoistočnu Europu te o zajedničkoj povijesti Mađarske i Hrvatske.

Rektor Andras Lanczi čestitao je svojoj gošći na njezinu promicanju srednje Europe, poticanju akademske izvrsnosti i jačanju hrvatsko-mađarskih prijateljskih odnosa.

- Primajući počasni doktorat od vašeg prestižnog sveučilišta, želim izraziti zahvalnost sveučilištu Korvin i svima vama što ste mi dali da podijelim svoje misli o hrvatskom doprinosu novoj, povezanoj i jačoj srednjoj Europi - rekla je Grabar-Kitarović, dodajući kako će joj počasni doktorat biti poticaj i za vlastitu doktorsku dizertaciju.

- Vjerujem da snažnija središnja Europa znači i jaču EU te transatlantsku zajednicu - kazala je predsjednica u govoru te naglasila da Hrvatska kao srednjoeuropska zemlja ne želi da se zemlje članice EU-a dijele na one u središtu i one na periferiji.

- Ne želimo stigmu o srednjoj Europi kao Ahilovoj peti kontinenta i imamo namjeru u potpunosti iskoristiti naš veliki potencijal, što je moguće kroz Inicijativu triju mora. Uspješno ujedinjavanje 12 srednjoeuropskih zemalja u globalno priznati projekt Inicijative triju mora - neformalne i fleksibilne političke platforme, koju vode Poljska na sjeveru i Hrvatska na jugu, pomoći će uspješnijem povezivanju Baltika, Jadrana i Crnog mora u područje ekonomskog rasta i napretka - kazala je Grabar-Kitarović.

To će onda, izrazila je nadu predsjednica, pomoći da mladi dobiju dobra radna mjesta s pristojnim i konkurentnim plaćama, dati im izbor da ostanu kod kuće - a kada to postignemo, bit će to veliki uspjeh.

Govoreći o disparitetima u ekonomskoj snazi u Europi, naglasila je potencijalnu gospodarsku snagu koju bi činile sve zemlje Inicijative triju mora zajedno.

Hrvatska istovremeno širi vanjsku politiku i na mediteranski bazen, rekla je još Grabar-Kitarović, jer je zahvaljujući svojem geografskom položaju izlaz za zemlje triju mora na Mediteran, čija je stabilnost i sigurnost "od najveće važnosti".

- I najmanji znak nestabilnosti na Mediteranu ima veliki učinak na Europu - izjavila je.

Ne smijemo zaboraviti ni važnost euroatlantske perspektive na jugoistoku Europe - području za koje međunarodna zajednica već neko vrijeme gubi interes - koje je od velike strateške važnosti za Europsku uniju, smatra hrvatska predsjednica.

- Hrvatska snažno podupire ideju proširenja EU-a i NATO-a na jugoistok Euorpe. Nudimo ruku pomoći svima koji odluče slijediti taj zahjevan put - kazala je Grabar-Kitarović. Istaknula je da te mlade demokracije predugo sjede u čekaonici bez stvarnog napretka i da im je potrebna čvsta poruka Unije i NATO-a.

Osudila je miješanje trećih zemalja u politiku i smjer kojim idu države jugoistoka Europe.

- Euroatlantske aspiracije tih zemlja posebno su pogođene nezakonitim pokušajima i miješanjima trećih zemalja u cilju promjene političkog smjera zemalja koje su u pitanju. Moram naglasiti da poštujemo suverenu odluku bilo koje zemlje da traži saveze i partnerstva drugdje. Ono što ne podupiremo i ne možemo tolerirati je miješanje treće strane u proces donošenja takvih odluka - rekla je.

Govoreći o zajedničkoj prošlosti Mađarske i Hrvatske, podsjetila je da je Matija Korvin - po kojemu se i zove sveučilište na kojem je primila doktorat, bio i hrvatski kralj, jedan od sigurno najpozitivnijih vladara u zajedničkoj povijesti, jedan od najsposobnijih i najobrazovanijih vladara u Europi u svoje vrijeme.

- Naše dvije zemlje danas se oslanjaju jedna na drugu, čvrsto predane kao članice Europske unije izgradnji europske zajednice, a posebno jačanju zajedničkih vrijednosti srednjoeuropskih naroda i država - dodala je.