KAKO JE ERDOGAN USPIO POSTATI SULTAN Ključni su bili glasovi dijaspore: 'Oni žive demokraciju, a svojim sugrađanima u domovini žele diktaturu'

Tursko izborno povjerenstvo objavilo je u ponedjeljak kako na nedjeljnom referendumu kojim su proširene ustavne ovlasti predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana nije bilo nepravilnosti.

Rezultati referenduma važeći su, kazao je predsjednik izbornog povjerenstva Sadi Guven nakon što je glavna oporbena socijaldemokratska stranka Republikanska narodna stranka (CHP) ustvrdila da je bilo nepravilnosti među ostalim i korištenjem glasačkih listića bez pečata.

Stranka je tražila ponovno prebrojavanje 60 posto glasova, a njezin drugi čovjek je u međuvremenu zatražio poništenje referenduma.

Guven je kazao novinarima kako su listići bez pečata važeći i da su slični postupci primjenjivani i u prošlosti.

Uz 99,97 posto prebrojanih glasova kampanja za ustavne promjene dobila je 51,41 posto glasova, a protiv je glasovalo 48,59 posto. Odaziv je bio vrlo visok, gotovo 85 posto. Na referendumu tri najveća grada Istanbul, Ankara i Izmir glasali su protiv ustavnih promjena.

Agencija dpa prenosi da je stanje u Turskoj u ponedjeljak napeto nakon što je oporba najavila da će osporavati rezultate referenduma. Reuters piše da je više od 300 prosvjednika u istanbulskoj četvrti Besiktas blokiralo promet na glavnoj ulici. U Ankari izbili su sukobi između pobornika vladajuće i oporbenih stranaka u blizini sjedišta oporbenih socijaldemokrata.

Turska lira u ponedjeljak je nakon objave rezultata referenduma ojačala u odnosu na dolar za dva posto, a vrijednost indeksa na istanbulskoj burzi porasla je na početku trgovine 0,74 posto.

CNN Turk najavio je da će turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan predsjedati sjednicom vlade u ponedjeljak u Ankari. Turski su mediji također izvijestili da Erdogan planira produljiti izvanredno stanje koje je uveo nakon pokušaja puča prošle godine.

Reakcije iz Njemačke

Njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak je pozvala turskog predsjednika Erdogana da uspostavi dijalog pun poštovanja u Turskoj nakon referenduma kojim su proširene njegove ustavne ovlasti, a dio njemačkih političara izrazio je zabrinutost zbog visoke potpore turske zajednice u Njemačkoj jačanju autoritarnosti u Turskoj.

"Njemačka vlada čeka da turska vlada, nakon oštre izborne kampanje, uspostavi dijalog pun poštovanja sa svim političkim i društvenim snagama", navodi se u zajedničkom priopćenju njemačke kancelarke i ministra vanjskih poslova Sigmara Gabriela.

"Tijesni rezultat na referendumu pokazuje koliko su duboke podjele turskog društva i to znači veliku odgovornost za tursko vodstvo i turskog predsjednika Erdogana osobno", navodi se u priopćenju u kojem Merkel poručuje da Njemačka "poštuje pravo Turaka da sami odluče o svom ustavu."

Nakon prihvaćanja ustavnih promjena na referendumu u Turskoj, njemački političari pozivaju na prekid pregovora između Europske unije i Turske, a mnogi su s ogorčenjem prihvatili činjenicu da je većina Turaka u Njemačkoj dala podršku predsjedniku Erdoganu.

„U budućnosti moramo pojačano ustrajati na tomu da oni koji trajno žive u Njemačkoj čvrsto s obje noge stoje na tlu Ustava, a ne samo da ga dodiruju vrhovima prstiju“, rekao je predsjednik parlamentarne stranke Zeleni Cem Oezdemir za agenciju dpa.

On je istodobno kritizirao politiku Njemačke prema strancima posljednjih desetljeća.

„Ishod referenduma među njemačkim Turcima je izvrsni pokazatelj ove politike“, rekao je Oeuzdemir reagirajući na vijest da je gotovo dvije trećine turskih državljana koji žive u Njemačkoj podržalo ustavne promjene koje predsjedniku Turske daju gotovo neograničene ovlasti.

„Onim Turcima koji su glasovali protiv diktature moramo pomoći svim silama jer ih čekaju teška vremena“, rekao je Oezdemir koji je proteklih mjeseci od konzervativnih snaga u Turskoj, ali i od dijelova turske zajednice u Njemačkoj bio žestoko kritiziran zbog svojih stavova koji se protive službenoj politici Ankare.

Zajednica Turaka u Njemačkoj je pokazala zabrinutost ishodom referenduma među Turcima u Njemačkoj.

„Trebamo razmisliti o tomu kako doći do ljudi koji u Njemačkoj žive demokraciju, a za građane u Turskoj priželjkuju diktaturu“, rekao je predsjednik Zajednice Goekay Sofuoglu za dnevnik Heilbronner Stimme.

Pobjeda provincije

Njemački lijevo orijentirani dnevnik Tageszeitung rezultat referenduma opisuje kao pobjedu provincije nad urbanim dijelom turske zajednice.

Kao i u slučaju mnogih drugih useljeničkih zajednica i turska zajednica se temelji uglavnom na useljenicima iz siromašnijih i konzervativnijih dijelova Turske koji su podržali ustavne promjene.

U nekim gradovima poput Dortmunda i Essena, podrška ustavnim promjenima je bila preko 75 posto. Ujednačeno je bilo jedino u Berlinu gdje je otprilike jednak broj glasača podržao i odbacio promjene.

U mnogim gradovima Njemačke su nakon objavljivanja pobjede Erdoganovog tabora organizirane kolone automobila okićene turskim zastavama.

Nakon pobjede Erdoganove ideje, istaknuti političari demokršćanske Unije CDU/CSU, Liberalno demokratske stranke (FDP) i stranke Ljevica u Njemačkoj traže definitivni prekid pregovora između Turske i Europske unije o punopravnom članstvu.

Parlamentarna stranka Ljevica i Zeleni zatražili su i povlačenje vojnika Bundeswehra iz turske baze Incirlik te raskid pakta „Merkel-Erdogan“ o izbjeglicama.

Njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel je zatražio da se „trezvene glave“ sagleda nova situacija ali se založio za „nastavak dijaloga“ s Turskom. On je ujedno izrazio olakšanje što je rasprava oko predizborne kampanje za turski referendum među Turcima koji žive u Njemačkoj, okončana.

Tijekom predizborne kampanje za referendum o ustavnim promjenama, Njemačka je u nekoliko navrata zabranjivala nastupe turskih političara nakon čega je turski državni vrh Njemačkoj vladi u više navrata predbacio „nacističke metode“.