“Macron je bankar, a ovi su izbori referendum o divljoj globalizaciji”

“Veliki prasak”. “Potres s dugotrajnim posljedicama”. “Potencijalna konfrontacija naroda i elita”. Tim su komentarima ishod prvog kruga predsjedničkih izbora popratili francuski mediji, iščitavajući iz rezultata kako su birači otvorili novu stranicu povijesti Pete Republike, što je, uostalom, rekao i pobjednik Emmanuel Macron.

U središtu zanimanja analitičara činjenica je da su se prvi put u francuskoj povijesti u drugom krugu predsjedničkih izbora našla dva kandidata, od kojih niti jedan ne pripada tradicionalno najsnažnijim francuskim političkim strankama. A nakon 15 godina u završnicu je ponovno ušao kandidat odnosno kandidatkinja francuske ultradesnice.

Njezin otac Jean-Marie Le Pen uvjerljivo je izgubio 2002. godine od Jacquesa Chiraca, no Marine Le Pen, bez obzira na to što su joj ankete predviđale prolazak u drugi krug i potom siguran poraz, ima, kako su pokazali rezultati, podršku jedne petine francuskih birača. Ako se tome doda 20-ak posto koje je prikupio ultralijevi kandidat Jean-Luc Mélenchon, to znači da čak 40 posto Francuza želi ekstremnu promjenu.

Slaba točka

No, favorit drugog kruga je ipak umjereni Macron, liberal, proeuropski nastrojeni bivši ministar ekonomije, čijoj popularnosti očigledno nije naškodila činjenica da je stajao iza izrazito nepopularne reforme radničkih prava zbog koje su ulicama velikih gradova prošle godine marširali brojni Francuzi. Jučerašnje izjave Marine Le Pen pokazuju da u drugom krugu cilja upravo na glasove radikalne ljevice. “Izbori će biti referendum o divljoj globalizaciji”, ponovila je Le Pen, optužujući Macrona da je slab i u borbi protiv islamskog terorizma, igrajući još i na kartu straha od napada. Njezin stožer vidi Macronovu slabu točku u činjenici da dolazi iz bankarskog sektora. “Emmanuel nije domoljub. Rasprodao je nacionalne kompanije. Kritizirao je francusku kulturu”, izjavio je Florian Philippot, zamjenik Marine Le Pen, javlja agencija Reuters. Philippot je podcrtao kako Le Pen i Macron imaju posve različitu viziju Francuske.

Macrona je nazvao arogantnim, ističući kako je u nedjeljnom govoru nakon objave rezultata govorio kao da je već pobijedio. “To pokazuje njegovo nepoštivanje francuskih birača. Njegovo slavlje u elitnom restoranu Rotonde svjedoči njegovoj sklonosti blještavilu bez pokrića”, rekao je Philippot.

Uzlet eura

Mnogi su izbor slavlja u restoranu usporedili s raskošnom proslavom koju je Nicolas Sarkozy priredio u restoranu Fouquet’s 2007. kada je postao predsjednik. Macron je brzo uzvratio da je večera organizirana za zahvalu njegovu tim. “Ako ne shvaćate da mi je zadovoljstvo pozvati moje asistente i tjelohranitelje, onda ne shvaćate život”, poručio je Macron.

Ako je suditi prema reakciji tržišta, francuski birači zasad su dobro izabrali. Ulazak u drugi krug mladog Macrona popratio je kratki uzlet u vrijednosti eura, najviši u proteklih pet mjeseci.

Na taj su način financijske institucije proslavile ono što su procijenile kao povoljne rezultate za njih. Francuska burza skočila je na najvišu razinu u proteklih devet godina. Poskočile su i francuske državne obveznice, što znači da se smanjio jaz između cijene zaduživanja Francuske i Njemačke, odnosno da ulagači imaju više povjerenja u posuđivanje Pariza.

Prevencija

Iako je Macron, poznat po proeuropskim stavovima, neiskusan, i financijska tržišta zadovoljno očekuju njegovu pobjedu. Macron je u kampanji isticao da želi još snažniju suradnju zemalja eurozone. Financijski sektor plašio se ponajviše Jean-Luca Mélenchona, francuskog Bernieja Sandersa, ljevičara i euroskeptika. Macron je vrlo prijateljski nastrojen prema biznis krugovima.

Nakon objave rezultata gaullisti - konzervativci i socijalisti nisu mogli ništa drugo nego dati svoju podršku Macronu, koji je bio ministar ekonomije u socijalističkoj vladi, kako bi se spriječila opasnost da na vlast u zemlji koja je okosnica EU dođe euroskeptična Le Pen. Ankete i analize šefici Nacionalnog fronta daju praktički nikakve šanse u drugoj rundi protiv Macrona. Rizik od tzv. Frexita i raspada eurozone Macronovim se vodstvom razvodnio, ali nije nestao, žure istaknuti mnogi.

Ljevica u kaosu

François Fillon, kandidat konzervativaca, unatoč nizu skandala s korupcijom i nepotizmom dobio je 19,96 posto glasova, a za oko 1,5 posto prestigla ga je Marine Le Pen.

Socijalistički kandidat Benoît Hamon završio je na petome mjestu, a s obzirom na katastrofalni rejting odlazećeg predsjednika Françoisa Hollandea, jasno se pokazuje u kakvom je kaosu francuska ljevica. Četvrti je bio Mélenchon, koji ima potporu francuskih komunista, s 19,49 posto.

Nakon nizozemskih izbora, koji su barem zasad zapečatili ambicije ultradesničara Geerta Wildersa, i francuski su glasači pokazali da, kako stvari stoje, neće priuštiti svijetu iznenađenje poput onoga s izborom Donalda Trumpa u SAD-u. Osim toga, čini se da se val podrške izlasku iz Europe nije prelio preko Engleskog kanala. Wilders je poražen, a Alternativa za Njemačku (AfD), njemačka antiimigrantska ultradesnica, u kaosu je uoči tamošnjih izbora.

Anketa Harris pokazuje da će Macron pobijediti u drugom krugu zakazanom za 7. svibnja sa 64 posto naprema 36 posto. Anketa Ipsos/Sopra Steria pokazuje sličan rezultat.

Za razliku od Marine Le Pen koja je, kako prenose francuski mediji, jučer od jutra bila u žestokom pohodu na glasove za drugi krug, Macron je jučerašnji dan trebao početi tek oko 15 sati. Kako je najavljeno, trebao je položiti vijenac na komemoraciji 102. obljetnice armenskog genocida.