KRIZA U ZALJEVU

NA POMOLU RAT KOJI BI MOGAO UZDRMATI SVIJET KAO MALO KOJI SUKOB U ZADNJE VRIJEME Opasnost je velika, vrlo velika, dovoljna je i mala iskra...

 
Muhamed bin Salman, sin saudijskog kralja koji drži operativnu vlast i iranski ajatolah Ali Hamnei
 Reuters

Iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif u New Yorku je u ponedjeljak izjavio kako se nada da rat u Jemenu neće izazvati izravni sukob njegove zemlje i Saudijske Arabije.

1. Zašto su te dvije države u sukobu?

Nakon Islamske revolucije 1979. Iran je uspostavio vlast za koju je smatrao da je model koji bi trebale prihvatiti sve muslimanske zemlje pa je “izvoz revolucije” postao jedan od aksioma vanjske politike ne samo u regiji. Saudijska Arabija u svojoj političkoj svijesti ima ugrađenu averziju prema rušenju režima na bilo koji način, vojno ili demokratski. Posebno su osjetljivi, kao čuvari najsvetijih muslimanskih mjesta, na zemlje koje osporavaju tu njihovu ulogu. A iz Teherana su stizale ideje da bi Meku i Medinu trebalo pretvoriti u eksteritorijalni prostor. E, to se dvoru u Rijadu nikako nije sviđalo. Konkurencija se razvila i na ekonomskim pitanjima. Obje zemlje svoju ekonomiju temelje na izvozu nafte i plina, ali Iran je veći te ima diverzificiraniju privredu. No, ona je u svom razvoju zaustavljena sankcijama zbog razvoja nuklearnog programa. Rijad je u tom razdoblju cvao: Teheran je bio pod udarom Vijeća sigurnosti, a Arabija je, uz sve svoje ozbiljne manjkavosti, glavni saveznik Amerike. Tada je počeo rat u Siriji koji je sve to izokrenuo, Iran se pokazao izuzetno snažnim braniteljem svojih saveznika, a konačni je udarac Arabiji bio sporazum svjetskih sila s Iranom o nuklearnom programu. Tog je trenutka dvoru postalo jasno da je njihova regionalna dominacija ugrožena.

2. Kolika je stvarna prijetnja?

Velika, vrlo velika. Zemlja je u potpunosti propala, Iran preko Houthija kontrolira važnu luku prema Crvenome moru, a snage saudijske koalicije nikako da ostvare vojni i politički uspjeh. Jemen tone u glad i bolest, hara kolera: od 27. travnja do 17. srpnja zabilježeno je 356.591 slučaj kolere od koje je 1802 ljudi umrlo. U zemlji su se ukotvili i teroristi al-Qa’ide. Iranu je posebno važno da ne dođe do prelijevanja rata na susjedni Oman s kojim kontrolira Hormuški tjesnac, žilu kucavicu transporta nafte. Saudijska Arabija se suočava s problemom koji bi je mogao potaknuti na iracionalnu akciju: operaciju u Jemenu je počeo kraljev sin Muhamed bin Salman koji je poznat kao radikal i sklon brzopletim odlukama. Ako se neuspjeh nastavi, on bi, sada kao prestolonasljednik, mogao krenuti u otvoreniju ofenzivu u Jemenu na što bi Iran reagirao. O tome je govorio Zarif. Bilo kakav izravni sukob iranskih i saudijskih snaga niti jedna od vlasti ne bi mogla minorizirati jer bi povlačenje bilo znak slabosti pa bi na dvoru skočili Muhamedovi neprijatelji, a u Iranu bi konzervativci odmah zatražili odgovornost predsjednika Hasana Rohanija.

3. Koji je utjecaj krize u Kataru?

Saudijska Arabija je napravila veliku pogrešku otvaranjem spora s Katarom. Ta je mala, ali izuzetno bogata zemlja ubrzo dobila podršku dva moćna saveznika, Irana i Turske. Stoga je Rijad, umjesto da ojača, dovođenjem nove moćne sile oslabio svoj regionalni utjecaj. Katar je dobio i podršku SAD-a, a zatim i Francuske. Doha je mirna i kreće u protunapad. Nakon što je objavljeno da Arapski Emirati, saudijski saveznik, stoje iza hakiranja katarske novinske agencije, otvara se pitanje bi li trebala Međunarodnom kaznenom sudu tužiti Rijad i ostale koji su joj nametnuli blokadu. Daljnji neuspjeh, kad je riječ o katarskoj krizi, mogao bi doliti ulje na vatru i katalizirati radikalne planove na dvoru u Rijadu.

4. Je li izgledniji sukob ili smirivanje?

Zarif je u New Yorku rekao: “Mi se ne trebamo boriti, pokušavati isključiti jedan drugog s bliskoistočne scene. Mi se nadamo da ako se i ne slažemo o situaciji u Jemenu ili Siriji, i dalje možemo zajedno raditi kako bismo priveli te krize kraju”. I pozvao Arabiju da se fokusiraju na borbu protiv zajedničkog neprijatelja: ekstremista. Problem je što je trenutno Iran u bitno boljem položaju: kontrolira situaciju u Iraku i Siriji, ima snažnog saveznika u Libanonu, čvrsto drži položaje u Jemenu, u dobrim je odnosima s Omanom i Katarom. A mladi prestolonasljednik ne smije pokazati da je gubitnik i da je šijitska država preuzela vodeću riječ u regiji.

Trump se povukao i potvrdio da se Iran pridržava sporazuma

To je najgori sporazum koji sam vidio u životu. Čim dođem na vlast, razvrgnut ću ga, on ne ide u korist Amerike.

Takvim i sličnim riječima je tijekom kampanje, ali i nakon ulaska u Bijelu kuću Donald Trump opisivao svoje viđenje sporazuma koji je šest svjetskih sila potpisalo s Iranom o njegovu nuklearnom programu. A onda u ponedjeljak šok. Administracija istoga toga Donalda Trumpa objavila je da se Iran pridržava obveza iz sporazuma. Koji, jasno, ostaje na snazi. Washington je ipak dodatnim rečenicama barem donekle pokušao dati do znanja da je Trump i dalje ljut na Iran pa su naveli kako se “ne ponaša u skladu s duhom sporazuma” te da će SAD poraditi na mehanizmima kako bi ga ojačao. Visoki neimenovani predstavnik administracije za Reuters je izjavio kako predsjednik Trump i državni tajnik Rex Tillerson vjeruju da Iran “ostaje jedna od najvećih prijetnji američkim interesima i regionalnoj stabilnosti”. A tu je i slučaj američkog državljanina kojega je Iran osudio na deset godina zatvora

Obrat u ovoj politici je očita posljedica pritiska ostalih potpisnica koje su listom izjavile da su zadovoljne iranskim ponašanjem pa bi se SAD opet, kao i u slučaju Pariškog klimatskog sporazuma, našao sam na vjetrometini. A sve je jasnije, možda čak i Trumpu, da fraza “America First” ne funkcionira u međunarodnim odnosima (ne funkcionira ni u unutarnjim, što je sve vidljivije u Kongresu gdje Trumpovi planovi padaju kao pokošeni). No, SAD će zadržati svoje sankcije Iranu zbog nastavka razvijanja balističkog programa. (Ž.T.)

Rohanijeva brata pustili iz zatvora

U Iranu se nastavlja teška unutarnja bitka u kojoj religijski vođa Ali Hamnei želi smanjiti utjecaj predsjednika Hasana Rohanija. Prije tri dana u zatvor je strpan Rohanijev brat Hosein Fereidoun, koji je navodno umiješan u neku korupcijsku aferu, a jučer je pušten na slobodu nakon što je platio jamčevinu od 15 milijuna dolara. Pravosudni sustav u Iranu je i dalje pod kontrolom konzervativaca, i to je još jedna od rijetkih točaka u sustavu vlasti u kojoj Hamnei ima premoć nad Rohanijem. A borba se vodi oko ključnog pitanja za budućnost Irana: tko će imati glavnu riječ u izboru novog religijskog vođe. Hamnei je star i bolestan i želio bi da ga naslijedi konzervativac. (Ž.T.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2024 09:47