NEPOZNATI ŽIVOT GENIJALCA IZ RAZDRTOG Kako je siromašni Hrvat iz Gorskog kotara u Americi ušao u Kuću slavnih i postao legenda

Do pojave Mate Rimca koji je svojim bolidima srušio mnoge svjetske rekorde za najbrže ubrzavajuće električne automobile, Hrvatska se nije mogla pohvaliti naročitim utjecajem na povijest globalnog automobilizma. U svjetskim okvirima najpoznatija imena iz Hrvatske bili su Mario Andretti, vozač Formule 1, odnosno Gary Gabelich, prvi vozač koji je upravljao vozilom brže od 1000 km/h. Mario Andretti (Andretić) rođen je 1940. u Motovunu, a kao naturalizirani Amerikanac bio je svjetski prvak u Formuli 1 1978. s bolidom Lotus-Ford, pobijedio je u slavnoj utrci 500 milja Indianapolisa 1969. i četverostruki je pobjednik američkog Cart-Champcar prvenstva 1965., 1966., 1969. i 1984. Gabelich je rođen 1940. u kalifornijskom Long Beachu kao potomak hrvatskih roditelja, koji su se u SAD doselili iz Splita, a u automobilsku je povijest ušao 23. veljače 1970. kada je automobilom na raketni pogon Blue Flame (Plavi plamen) na osušenom jezeru Bonneville Salt Flats u Wendoveru (Utah, SAD) dostigao brzinu od 1001 km/h. Uz Andrettija i Gabelicha, Hrvatska u američkom Motorsports Hall of Fame ima još jedno istaknuto ime, o kojem se donedavno malo znalo.

Kuretići iz Razdrtog

Frank Kurtis ušao je u Hall of Fame 1999. kao slavni konstruktor trkaćih automobila koji su godinama pobjeđivali u Indianapolisu. Malo poznatu činjenicu da je Frank Kurtis zapravo Franjo Kuretić iz Gorskog kotara ovih je dana iznenađenim Goranima otkrio povjesničar automobilizma Dino Milić Jakovlić. Priča koja početkom stoljeća počinje u malom selu Razdrto pokraj Brod Moravica na neki način traje i danas, jer je baš iz Kurtisove tvrtke Kurtis Kraft Company izašao prvi go-kart, malo trkaće vozilo koje se i danas zove karting upravo po Kurtisovu imenu. Kurtis je poznatiji kao konstruktor bolida koji su godinama bili nepobjedivi na utrkama u Indianapolisu, a drugi poznati konstruktorski izum kojim je Kurtis/Kuretić zadužio automobilizam je prva karoserija sportskog automobila od stakloplastike.

Reuters

Otac Franje Kuretića, također Franjo Kuretić rođen je u selu Razdrto, a u susjednim Brod Moravicama je sa svojim bratom Mijom (Mihovilom) potkraj 19. stoljeća vodio kovačnicu koja je imala sve manje posla zbog krize i sve većeg siromaštva. Prije mnogih drugih Franjo Kuretić odlučio je sreću potražiti u Americi i našao se sa svojim bratom Mijom u prvoj velikoj grupi od 800 iseljenika iz Hrvatske koji su 1902. preko Rijeke krenuli u SAD. U Americi se Kuretić s vremenom zaposlio kao kovač, upoznao suprugu Mariju Apoloniju koje je bila podrijetlom iz Siverića i vjenčao se s njom 22. travnja 1907. u Utahu. Obitelj se nastanila u gradiću Crested Butte u Coloradu gdje je rođen Franjo Kuretić mlađi (1908. - 1987.) koji je kao prvorođeni sin, osim što je naslijedio očevo ime, trebao naslijediti i očev posao. Iako izučen za kovača, mladi Franjo zarana je shvatio da ga više zanimaju automobili pa je promijenio profesiju, ali i ime u Frank Kurtis.

Rad za legende

Karijera Franka Kurtisa započinje 1922. kada se nakon preseljenja obitelji u Kaliforniju kao mladić zapošljava u radionici Dona Leeja, majstora koji se specijalizirao za prerađivanje automobila. Lee je prema željama ekscentričnih glumaca mijenjao oblik serijski proizvedenih automobila kako bi zvijezde imale originalne i atraktivne sportske limuzine. Dragocjena iskustva Frank je nastavio skupljati radeći i kod drugih američkih automobilskih legendi, poput Dutcha Darrina i Harleyja Earla, legendarnog dizajnera General Motorsa poznatog po modelu Chevrolet Corvette. “Rad s Leejem presudno je utjecao na Kurtisov rad i razvoj kao dizajnera i konstruktora sportskih automobila”, napisao je Gordon Eliot White 2001. u Kurtisovoj biografiji “Kurtis-Kraft: Masterworks of Speed and Style”. Prije nego što se 1932. tada 24-godišnji Kurtis posve osamostalio, usavršio se u preradi starih Fordova i Buicka u trkaće automobile. Nova era za Kurtisa počinje 1932. kada u Los Angelesu osniva tvrtku Kurtis-Kraft Company.

Postao je poznat kao proizvođač mini jurilica “midget car”, malih trkaćih automobila s motorima snage 400 KS i ne težih od 450 kg. Proizveo ih je čak 550, kao i još 600 automobila u “kit“ verziji. Utrke “midgeta“ bile su sredinom stoljeća vrlo popularne u SAD-u, a Kurtisova vozila bila su u toj kategoriji neprikosnovena. No bio je to tek početak.

Kurtisov model Omohundro Comet iz 1947. koji se danas prodaje za 390 tisuća dolara

- Možda bi bilo pretjerano reći da on za SAD znači ono što je za Europu Enzo Ferrari, jer Kurtis ipak nije stvorio tako uspješan brand, ali da je iznimno značajan i da je u SAD-u i danas legenda te pojam kvalitetnog konstruktora sportskih automobila, to je nedvojbeno - rekao je Milić Jakovlić.

Njegov model Kurtis-Omohundro 1947 danas se smatra prvim poslijeratnim američkim sportskim automobilom. Uslijedili su 500S, 500X, 500M koji su, pak, bili prvi automobili s karoserijom od stakloplastike. Nažalost, taj genijalni konstruktor nije imao naročitog poslovnog talenta pa svoje ideje nikada nije potpuno ostvario osim u izradi trkaćih automobila. Najplodnije razdoblje Kurtisova stvaralaštva vezano je uz pistu u Indianapolisu jer su na najpoznatijem američkom trkalištu sredinom prošlog stoljeća u glasovitoj utrci Indy 500 dominirali isključivo bolidi Franka Kurtisa, koji je inicirao ključne konstruktorske trendove. Osim Indy car bolida, proizveo je i određen broj cestovnih sportskih automobila te dizajn prodao Earlu Muntzu, koji ih je uz male modifikacije proizvodio kao Muntz Jet. Modeli serije 500 borili su se u utrkama s Allardima i Ferrarijima.

Unikati

Nije bila riječ o proizvodnji u velikim serijama, nego najčešće o unikatima.

- U SAD-u je sačuvano stotinjak njegovih sjajnih automobila, a u Europi tri i svi imaju muzejsku vrijednost i dosežu kod kolekcionara iznimno visoke cijene - tvrdi Milić Jakovlić.

Kurtis se relativno rano povukao iz biznisa te je 1956. prodao Kurtis-Kraft Company. Još je nekoliko godina radio trkaće automobile, da bi se 1962. posve povukao u prijevremenu mirovinu do smrti 1987.

U povijesti će Kurtis/Kuretić ostati upamćen i kao “kum” kartinga, odnosno go-kart trkaćih vozila čiji je tehnološki “otac” bio Art Ingels, konstruktor zaposlen u Kurtis Kraftu.

- U Kurtis Kraftu razvijen je prvi go-kart, a Kurtis je inzistirao na pisanju sa slovom “K” umjesto “C” u spomen na prezime Kuretić. Riječ “kart” sa slovom “k” nije postojala u engleskom, te je vrlo izvjesno da čitavo porijeklo imena go-kart i karting dolazi od toga. Kurtis Kraft je bio prvi i 50-ih godina najveći proizvođač go-karta, no to je bilo nakon što je Frank Kurtis prodao tvrtku. Tako da go-kart nije njegov izum, ali posredno ima veze s imenom - govori Milić Jakovlić.