Američki dužnosnici sumnjaju da je Iran hakirao sustave koji prate količinu goriva u spremnicima koji opslužuju benzinske postaje u više država diljem SAD-a, javlja novinar CNN-a, Sean Lyngaas.
Njegovi izvori tvrde da su hakeri iskoristili automatske sustave za mjerenje razine goriva u spremnicima (ATG), koji su povezani na internet i nisu bili zaštićeni lozinkama, što im je omogućilo mijenjanje očitanja na spremnicima, ali ne i stvarne razine goriva u njima. Pristup ATG-ovima bi teoretski mogao omogućiti hakerima da curenje benzina prođe neotkriveno.
Isti izvori objašnjavaju da je iranska povijest napada na sustave spremnika za gorivo upravo jedan od razloga zašto su glavni osumnjičenik u ovom slučaju. Ipak, postoji šansa da američka vlada neće moći definitivno utvrditi tko je odgovoran, zbog nedostatka dokaza koje su ostavili hakeri.
Ako se potvrdi iranska umiješanost, to bi moglo pokrenuti osjetljivo pitanje za Trumpovu administraciju, privlačeći dodatnu pozornost na veće cijene benzina uzrokovane ratom.
Već godinama ciljaju sustave za gorivo
Iran je ranije bio povezan sa sličnim incidentima - nakon što je Hamas napao Izrael 7. listopada 2023. godine, američki dužnosnici okrivili su hakere povezane s Iranskom revolucionarnom gardom za niz napada na američke vodovodne tvrtke, koje su prikazivale antiizraelsku poruku na opremi koja se koristi za upravljanje tlakom vode.
U izvješću Sky Newsa iz 2021. godine, također su citirani interni dokumenti Iranske revolucionarne garde, u kojima su ATG-ovi bili izdvojeni kao potencijalna meta za kibernetički napad na benzinske postaje.
Istraživači kibernetičke sigurnosti već dulje upozoravaju na ATG-ove koji su povezani na internet. Sigurnosna tvrtka Trend Micro 2015. godine postavila je lažne ATG-ove kako bi vidjela koji će ih hakeri ciljati. Proiranska skupina brzo se pojavila.
Od početka rata krajem veljače, hakeri povezani s Teheranom uzrokovali su poremećaje na više američkih naftnih i vodovodnih lokacija.
- Iranska kibernetička aktivnost tijekom rata pokazala je značajan porast opsega, brzine i integracije između kibernetičkih operacija i psiholoških kampanja - rekao je Yossi Karadi, čelnik izraelske agencije za kibernetičku obranu, Nacionalnog direktorata za kibernetičku obranu, za CNN.
Neki američki dužnosnici smatraju kako iranske kibernetičke operacije dobivaju dodatno značenje uoči međuizbora.
- Nakon onoga što smo vidjeli da Iran radi u ovom ratu i onoga što su izveli 2020. godine, bio bih iznenađen da propuste međuizbore. Kladim se na informacijske operacije, a ne napade na izborne sustave. To je ono što su Rusi i Kinezi učinili, i to s dobrim razlogom. Jeftino je, lako se skalira s umjetnom inteligencijom i gotovo da nema posljedica - rekao je Chris Krebs, bivši direktor CISA-e, kako prenosi CNN.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....