Trump fasciniran: 'Francuska ima snažnog i sjajnog predsjednika'

“To što je pokraj mene predsjednik Trump znak je trajnog prijateljstva i želim mu zahvaliti. Ništa nas ne može razdvojiti. A posebno želim zahvaliti Americi zbog odluke prije 100 godina.” Tim je riječima francuski predsjednik Emmanuel Macron zaključio dvodnevni boravak američkog predsjednika u Parizu.

Formalni je povod bio, kao prvo, proslava francuskog državnog praznika, Dana pada Bastille čime je počela Francuska revolucija 1789. godine. Drugi je razlog bilo obilježavanje 100. godišnjice ulaska američkih snaga u Prvi svjetski rat, što je bila prekretnica koja je dovela do poraza Njemačke i Austro-Ugarske. Iz tog je rata, za razliku od sljedećeg, Hrvatska izašla na strani gubitnika. Neformalni je povod, pak, bila Macronova želja da upravo on bude poveznica između EU i SAD-a. Jer, zaključili su u europskim metropolama, kakav god Trump bio, on je američki predsjednik i s njim se mora komunicirati.

Naime, prošli je mjesec u javnost pažljivo puštena informacija da se ne treba previše obazirati na Trumpove tweetove i izjave jer kad je riječ o vanjskoj politici i nacionalnoj sigurnosti, sve konce u rukama drže ministar obrane James Mattis, državni tajnik Rex Tillerson i savjetnik za nacionalnu sigurnost H. R. McMaster te da oni donose odluke. A onda je ovih dana Kongres predložio formiranje novog roda američke vojske, svemirskih snaga. Mattis se tome oštro usprotivio, ali nije uspio: svemirske snage ostaju.

Bez pitanja o SAD-u

Oba su predsjednika, čini se, uspjela u ova dva opuštenija dana uspostaviti odnos povjerenja, što bi moglo pozitivno djelovati na ukupne transatlantske odnose. Jer, Macron je pomno pazio da prema gostu bude što ljubazniji, da mu laska i pokazuje pun respekt: sve su službe već pohvatale konce i šefovi država koji se trebaju susresti s Trumpom dobivaju jasan savjet - hvalite ga. Macron je, osim toga, izbjegavao pitanja o unutarnjim problemima u SAD-u, što je Trump posebno cijenio.

U kontekstu nije nevažna ni činjenica da se Macron već bio susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te da na svjetsku političku scenu donosi mladost i energiju koja je toliko nedostajala bivšem francuskom predsjedniku Françoisu Hollandeu, pa bivšem britanskom premijeru Davidu Cameronu, a njome ne obiluje ni bivši talijanski premijer Matteo Renzi (da o španjolskom premijeru Marianu Rajoyu ne govorimo, njemu glavne diplomatske poruke prenosi kralj Felipe VI. u Londonu). Angela Merkel u toj podjeli uloga postaje “siva eminencija” koja će s Macronom sve usuglašavati, on će provoditi, a idealan bi ishod bio da sve to donese korist za EU.

Ne treba zaboraviti da su u četvrtak ujutro, dok je Trump već bio u Parizu, Merkel i Macron vodili zajedničku sjednicu dviju vlada koja je rezultirala nizom konkretnih dogovora, među kojima se posebno ističe projekt zajedničkog europskog borbenog zrakoplova, dok je dugoročno važniji proces preuređenja eurozone. I poruka ostalima iz EU 27: pridružiti se možete kad god zaželite. Simbol američko-francuskog savezništva bio je nastup američkih vojnika, njih 145 od kojih su neki bili u odorama iz Prvoga svjetskog rata, u istom stroju s francuskima dok su nebo parale eskadrile borbenih zrakoplova u kojima su bili francuski modeli Rafale s američkima F-16 (bilo ih je osam).

Dobro se drži

Trump je bio fasciniran - i to ne samo Macronovom suprugom kojoj je, u svom stilu, rekao da se “dobro drži za svoje godine” iako je ona mlađa od njega - pa je na odlasku izjavio da će “Pariz biti sjajan” (u kampanji je pričao da “Pariz više nije Pariz”) jer ima “sjajnog i snažnog predsjednika”.

A zatim su se obojica vratila svojoj zbilji. Macron je iz Pariza krenuo ravno prema Nici gdje se jučer obilježavala godišnjica strašnog terorističkog napada u kojemu je simpatizer terorista Islamske države kamionom gazio ljude na promenadi koji su čekali veliki vatromet: ubijeno je 86 ljudi. Trump je, pak, sjeo u Air Force One gdje je vrlo vjerojatno izviješten kako je NBC objavio da je na sastanku njegova sina Donalda s ruskom odvjetnicom u lipnju 2016. godine bio i pripadnik bivše sovjetske kontrašpijunaže. Prethodni je dan objavljeno da je republikanski donator Peter Smith, za kojega se sumnja da je surađivao s ruskim hakerima kako bi se dokopao e-mailova Hillary Clinton, izvršio samoubojstvo.