KONZULTANTICA SVJETSKE BANKE O NATJEČAJU HANZA MEDIJE 'Što je jednostavnije smart city rješenje, to je lakša primjena'

Stephanie Ekaette Trpkov radi kao konzultantica za stratešku konkurentnost u zagrebačkom uredu Svjetske banke.

U Hrvatskoj boravi već 15 godina te radi na projektima upotrebe digitalizacije u domaćim industrijama kako bi one bile što konkurentnije. S njome smo razgovarali o važnosti rješenja za pametne gradove koja, smatra Trpkov, osnažuju odnose između države i građana. Otkrila nam je i koji su elementi na koje će paziti kao članica žirija PRVE SMART CITY NAGRADE, koju dodjeljuje Hanza Media u partnerstvu s Razvojnom agencijom Zagreb, organizatorom konferencije Zagreb Forum. Partner nagrade je Hrvatski Telekom. Prijave za inovativna pametna rješenja traju do 10. studenog ove godine, a Stephanie E. Trpkov jedna je od jedanaestoro lidera digitalne industrije koji će odabrati najbolje među njima.

BIRA SE NAJINOVATIVNIJE HRVATSKO SMART CITY RJEŠENJE. PRIJAVI SVOJ TIM OVDJE

Koje koristi ima Hrvatska od pametnih rješenja?

- Prva se odnosi na hrvatske građane jer bi im pametna rješenja omogućila da primaju odgovarajuće usluge. Mnogo građana nema adekvatan pristup informacijama te troše puno vremena kako bi došli do usluga koje bi im trebale biti lako dostupne. S digitalnim tehnologijama imat će pristup tim informacijama - bilo da se radi o poreznim regulacijama, promjenama u javnim natječajima ili pak infrastrukturnim izmjenama, sve će to im biti nadohvat ruke. Dodatno, imat će priliku prijaviti određene stvari, što će poboljšati učinkovitost javnih usluga. Primjerice, ako se negdje potrgala ograda ili se nalazi rupa na cesti, to će se moći izravno prijaviti i na taj će se način uspostaviti dvosmjerna komunikacija između građana i javnih tijela. S druge strane, pametna rješenja korisna su i za hrvatske biznise jer omogućavaju, posebice malim poduzetnicima, da osmisle modele koji kasnije mogu poprimiti velike razmjere. Vidjela sam u Zagrebu i u drugim dijelovima Hrvatske, primjerice u Osijeku, kako primjena digitalne tehnologije stvara mala središta znanja koje se šire dalje.

PRVA SMART CITY NAGRADA: LIDERI DIGITALNE INDUSTRIJE BIRAJU

Koliki su potencijali digitalizacije gradova? Primjerice, što bi Zagreb ili neki drugi grad u Hrvatskoj imao od korištenja digitalnih tehnologija u svojim javnim uslugama?

- Postoji velik potencijal za poboljšanje javnih usluga. Prije svega, znalo bi se tko je što i gdje napravio. Mogla bi se bolje rasporediti i vrednovati odgovornost. Europska komisija trenutno promiče upravo takve ideje, poput unapređenja dobrobiti gradova. Želi li slijediti takve trendove, Zagreb će morati uključiti digitalizaciju u svoje upravljanje. Druga stvar je učinkovitost. Nešto što se prije obavljalo satima ili danima, primjenom digitalizacije obavit će se znatno brže. To će onda osloboditi vrijeme da se pristupi drugim zadacima, onima koji bi se inače ostavljali po strani.

Pametna rješenja jedan su od načina kako poboljšati konkurentnost gradova. Kao stručnjakinja za to područje, možete li nam objasniti kako?

- Puno je načina na koje digitalizacija potiče konkurentnost. Inovacijama se stvaraju pametna rješenja koja se primjenjuju na specifične gradske probleme. Pametna rješenja tako se lokaliziraju, vežu se za konkretne gradove i njihove građane te se time razlikuju od drugih. Uz to, s imperativom stalnog pronalaska rješenja za gradske probleme, digitalna industrija neprestano se nadograđuje. Estonija, primjerice, predvodi val razvoja cyber sigurnosti. Oni nisu samo tako odlučili da će uložiti u cyber sigurnost, njih je mučio taj problem i odlučili su se s njime suočiti na pametan način. Razvili su kompetencije i znanje, pa ga sada mogu prodavati drugima. Ukratko, inovacije su korisne za konkurentnost jer potiču razvoj lokaliziranih pametnih rješenja koja služe građanima, ali i omogućavaju stvaranje dodatne vrijednosti koja se može prodati drugima.

Spomenuli ste Estoniju, možete li nabrojati neke druge zemlje ili gradove koji su dobri primjeri toga kako je digitalizacija iskorištena u poboljšanju kvalitete života građana?

- Unutar programa EIP-SCC postoje takozvani gradovi svjetionici poput Beča i Eindhovena, koji su već odavno razvili napredna smart city rješenja, dok su s druge strane gradovi sljedbenici, koji primjenjuju njihova znanja i iskustva i prilagođavaju ih lokalnim okolnostima, kao Sofija i Brno. Znate, ne mora značiti da će nešto što trenutno postoji u Kopenhagenu funkcionirati i u Zagrebu.

Članica ste žirija Hanza Smart City nagrade. Koji će biti elementi koje ćete tražiti u prijavljenim Smart City rješenjima?

- Jedna od ključnih stvari, ono na čemu ću inzistirati, bit će poslovni model. On će morati biti održiv i otporan na vanjske šokove. Morat će moći preživjeti i drugdje. Posebnu ću pozornost obratiti i na to rješava li neko pametno rješenje uistinu stvarne probleme. Puno je ideja koje su privlačne i zanimljive, ali nisu svrsishodne. Postoje čak i rješenja koja su dobila puste nagrade, ali nisu primjenjiva. Što je rješenje jednostavnije, to će lakše poslužiti građanima.