Republika Hrvatska sutra slavi Dan državnosti, a dan poslije, u nedjelju, Grad Zagreb slavi rođendan. Ove svečanosti posebnim će misnim slavljima ispratiti i Kaptol pa će tako misu na Dan državnosti predvoditi nadbiskup Dražen Kutleša, a u nedjelju u 19 sati svečanim misnim slavljem u Zagrebačkoj prvostolnici proslavu Majke Božje od Kamenitih vrata predvodit će prefekt Dikasterija za biskupe, mons. Filippo Iannone.
Nakon mise uslijedit će procesija sa svijećama i likom Majke Božje od Kamenitih vrata, koja će se kretati od katedrale Bakačevom ulicom, preko sjeverne strane Trga bana Josipa Jelačića i Radićevom ulicom do Kamenitih vrata, gdje će završiti cjelokupni program. Završetak svečanosti predviđen je oko 22 sata.
Zbog održavanja proslave, uz policijsku asistenciju, bit će privremeno zatvoren promet u dijelovima središta grada. Od 18 do 22 sata zatvara se promet u Ulici Kaptol i Bakačevoj ulici, dok će za vrijeme procesije promet biti obustavljen duž cijele trase kretanja vjernika.
U tradicionalnoj procesiji svake godine okupi se na tisuće vjernika, a tim povodom za Jutarnji je o važnosti Katoličke crkve i marijanskog štovanja govorio vlč. Tomislav Hačko iz Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije. U razgovoru za Jutarnji prisjetio se i riječi kardinala Franje Kuharića, izgovorenih 1991. godine, kada je Majka Božja od Kamenitih vrata proglašena zaštitnicom Zagreba.
Trideset i pet godina kasnije, u vikendu u kojem se u glavnom gradu dan za danom održavaju misa za Dan državnosti i proslava Majke Božje od Kamenitih vrata, riječi o miru, slobodi i nasilju ponovno se otvaraju kao aktualna društvena i vjerska tema. U Zagrebačkoj nadbiskupiji smatraju da one nisu izgubile na snazi. Štoviše, vlč. Hačko iz Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije kaže da su, gledajući svjetska zbivanja, “jednako aktualne i goruće” kao i u prijelomnim danima devedesetih.
- Osluškujući glas pastira naših dana, slobodno možemo reći da se ta ista Radosna vijest utjelovljuje kroz ove ključne riječi: obitelj, zaštita života od začeća do naravne smrti, dijalog, zajedništvo, solidarnost - kaže Hačko.
‘Biti u Marijinom razredu ne znači pasivno sjediti‘
Prema njegovim riječima, Crkva od svojih početaka naviješta iste dvije ključne riječi: Radosnu vijest. Taj je navještaj, objašnjava, utemeljen na događaju Kristova uskrsnuća, po kojem se čovjeku vraćaju mir, sloboda i sigurnost, ali i vjera, nada i ljubav.
Hačko pritom podsjeća na učenje Drugog vatikanskog sabora, prema kojem mir nije tek puka odsutnost rata niti ravnoteža protivničkih sila, nego se, kako govori, s pravom i navlastito naziva djelom pravednosti. Za izgradnju mira, kaže, potrebna je čvrsta volja da se poštuju drugi ljudi, njihovo dostojanstvo i bratsko postupanje.
U tom kontekstu govori i o Mariji. Ne samo kao o simbolu pobožnosti, nego i kao o uzoru odnosa prema drugome.
- Biti u Marijinom razredu ne znači pasivno sjediti, već znači ići u pohod i Gospodinu i čovjeku. Marija nam je to pokazala svojim primjerom: prepoznala je potrebe drugoga i odlazi u pohod, na jednak način Elizabeti i na Golgotu - kaže Hačko.
Po njemu, Marijin primjer nije izdvojen iz stvarnosti niti sveden na privatnu pobožnost. On ga vidi kao poziv na konkretno djelovanje prema drugome u odnosima, obitelji, odgoju i brizi za slabije.
- Marija nas uči da ići u pohod znači donositi mir, povjerenje, bratstvo. Ne stvara li se time onda i ozračje u kojem nema nasilja ni u obitelji ni u društvu - dodaje.
‘Kamenita vrata su mjesto susreta Boga i čovjeka‘
Drugi veliki naglasak ovih dana bit će Kamenita vrata, svakodnevno mjesto osobnih molitvi, svijeća i zavjeta, ali i jedan od najprepoznatljivijih simbola Zagreba. Njihova je posebnost, smatra Hačko, upravo u tome što su iz mjesta pobožnosti prerasla u gradski identitetski znak, a da pritom nisu izgubila svoju temeljnu narav.
- Osim što su znak, Kamenita vrata su i mjesto susreta Boga i čovjeka: po Mariji k Isusu. I vjerujem da se upravo tu krije sva ljepota Kamenitih vrata, a onda i Zagreba: u susretu - kaže Hačko.
Pritom se poziva na riječi kardinala Franje Kuharića, koji je Kamenita vrata opisao kao svetište neuočljivog i tihog susreta pojedine osobe s Marijom, mjesto molitve koja je prisutna dan i noć, često skrivena u srcu, izrečena kao uzdah, vapaj ili kliktaj.
Kamenita vrata danas su nezaobilazna točka i na vjerskoj i na turističkoj karti Zagreba. No u Nadbiskupiji ne smatraju da popularnost nužno ugrožava njihovu svetost.
- Ono što je zanimljivo svakoga dana primijetiti jest da ovo Marijino svetište ima posebnu draž i privlačnost upravo kroz tišinu koja je u tom svetištu prisutna i to svaki hodočasnik, turist i prolaznik poštuje - kaže Hačko.
Dodaje da bi očuvanju te tišine mogla pridonijeti i kapelica uređena uz ulaz, odnosno izlaz s Kamenitih vrata, na inicijativu i dobrotom župnika Vladimira Magića.
‘Državnost se ne temelji samo na zakonskim propisima‘
U istom vikendu u kojem se slavi Dan državnosti i Majka Božja od Kamenitih vrata, neizbježno se otvara i pitanje odnosa hrvatske državnosti, narodnog identiteta i Crkve. Hačko tu vezu ne tumači samo kroz aktualni protokol ili ovogodišnji raspored slavlja, nego kroz duži povijesni kontinuitet.
Poziva se pritom na kardinala Kuharića, koji je govorio da je pobožnost prema Majci Božjoj duboko usađena u dušu Hrvata katolika te da je štovanje Majke Božje proželo hrvatsku povijest. Ta je povijest, podsjećao je Kuharić, često bila teška, pa i tragična, a Hrvati su se u povijesnim patnjama utjecali Majci Spasiteljevoj.
- I danas, kada zahvaljujući tolikim darovima života i podnesenim žrtvama naših dragih branitelja živimo u miru i slobodi, ta se činjenica nije promijenila - kaže Hačko.
U tom svjetlu tumači i činjenicu da se proslave Dana državnosti i Majke Božje od Kamenitih vrata ove godine odvijaju jedna za drugom. Za njega je to podsjetnik da se državnost ne iscrpljuje samo u institucionalnom i pravnom okviru.
- One su podsjetnik da se državnost kao takva ne temelji samo na pozitivnim zakonskim propisima, već i na onima duhovne i moralne naravi, koji su utkani i u sam Ustav Republike Hrvatske - kaže Hačko.
Iz toga, dodaje, proizlazi i poticaj da ta veza bude nadahnuće za izgradnju pravednijeg, solidarnijeg i humanijeg društva, “u kojem se poštuje život, obitelj i dostojanstvo svakog čovjeka”.
Na pitanje može li narod, prema crkvenom razumijevanju, dugoročno biti slobodan i zadovoljan ako iz javnog života potpuno potisne Boga, vjeru i duhovnu dimenziju, Hačko odgovara riječima Drugog vatikanskog sabora.
- Kad je Bog zaboravljen, i samo stvorenje postaje nerazumljivo.
Crkva, prema njegovim riječima, po naravi svoga poslanja izgrađuje i učvršćuje ljudske zajednice u skladu s božanskim zakonom. Ondje gdje se taj zakon poštuje, kaže, kao plod se mogu ubrati sloboda i radost. Pritom podsjeća i na preporuku svetoga Pavla da se moli “za kraljeve i sve koji su na vlasti”, kako bi se živjelo mirno i spokojno.
‘Prava marijanska pobožnost ne zatvara se u privatno‘
Marijanska pobožnost, kaže Hačko, ne može se svesti samo na osobnu utjehu vjernika. Svaki vjernik, dolazeći pred Gospin lik, sa sobom donosi “rane i tjeskobe, strahove i molitve”, ali i zahvalnost, o čemu svjedoče brojne zavjetne pločice u marijanskim svetištima, pa i na Kamenitim vratima.
No, prema njegovim riječima, prava marijanska pobožnost nužno ima i društvenu dimenziju.
- Prava marijanska pobožnost nikada se ne zatvara u okvire privatnoga i osobnoga, već se nužno prelijeva i u društveni život kao snaga koja taj život preobražava i pokreće - kaže Hačko.
Upravo se u tome, smatra, može razumjeti i širi kulturni i povijesni identitet hrvatskog naroda. O njemu svjedoče marijanska svetišta, katedrale, crkve i kapele, pjesme, povijesni spomenici, krunice oko vrata hrvatskih branitelja, ali i važni datumi u hrvatskoj povijesti vezani uz Blaženu Djevicu Mariju.
Tako se u istom vikendu, kroz Dan državnosti i proslavu Majke Božje od Kamenitih vrata, u Zagrebu ponovno povezuju državni, gradski i vjerski sloj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....