Što će Hrvatska odgovoriti na zahtjev Viviane Reding o povlačenju famoznog Lex Perković, to ni u Ministarstvu pravosuđa ni dva dana do isteka postavljenog roka još ne znaju. Zato što se odgovor na neugodno pismo europske povjerenice za pravosuđe očito piše na nekom drugom, višem mjestu. Nije poznato čak ni to hoće li do petka, dana do kojeg je Europska komisija zatražila očitovanje hrvatske Vlade, odgovora uopće biti. Lako je moguće da gospođa Reding ostane bez odgovora, odnosno pisma iz Zagreba.
Ali to ne znači da se njenim zahtjevima neće udovoljiti. Što je danas u dva navrata, nakon sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova EU u Bruxellesu te u razgovoru za HTV, najavila i potpredsjednica hrvatske vlade Vesna Pusić. “Moje mišljenje, za koje vjerujem da će na kraju doći do izražaja, jest da Hrvatska, naravno, mora primjenjivati europski uhidbeni nalog. To je naš interes. To su sve pravila koja smo prihvatili i unutar toga moramo prilagoditi vlastite zaključke”, izjavila je Pusić.
Objašnjavajući da se konačna odluka o takozvanom Lex Perković neće donijeti na današnjoj sjednici Vlade, ministrica Pusić izričito je ustvrdila da će to biti riješeno u sljedećih nekoliko tjedana. “Hrvatska će pronaći način kako da primjenjuje europski uhidbeni nalog i udovolji svim obvezama koje je preuzela”, bila je nedvosmislena.
Slična smo razmišljanja jučer čuli i u Ministarstvu pravosuđa. Međutim, kasno sinoć iz kabineta premijera Zorana Milanovića demantirali su takvu mogućnost. Što bi moglo značiti da odluka o tome kako će se Hrvatska izvući iz neugodne situacije ipak još nije definitivno donešena, odnosno da u Vladi oko toga ne postoji puna suglasnost. Naime, izjave ministrice Pusić praktično impliciraju promjenu spornog zakona i povlačenje roka od kojeg vrijedi europski uhidbeni nalog. U Vladi priznaju da je dugoročno to vrlo vjerojatan rasplet, ali u ovom trenutku još će pokušati kupovati vrijeme.
Sasvim nepotrebno natezanje s administracijom Europske unije unijelo je, očito, nervozu i proizvelo nova sporenja u redovima vladajuće koalicije. Medijske glasine da je ministar pravosuđa Orsat Miljenić proizveo problem s Bruxellesom te je zbog toga već od premijera Zorana Milanovića morao popiti jezikovu juhu ne stoje. Upravo suprotno! Ministar je bio spreman na promjenu zakona, čim se vidjelo da bi datum početka primjene europskog uhidbenog naloga mogao uzrokovati probleme. U tom smislu bio je priredio i poseban amandman. Ali njegova očito nije bila posljednja.
U Ministarstvu pravosuđa priznaju da je Hrvatska promjenom, odnosno skraćivanjem vremenskog okvira u kojem se europski uhidbeni nalog primjenjuje, prekršila dogovore postignute u pristupnom procesu s EU. Ali imaju primjedbi na način intervencije Europske komisije. Ne smatraju ga posve korektnim. Uostalom, sporenja između EK i zemalja članica, kažu, svakodnevna su pojava, pa nema razloga da se problem Hrvatske pretjerano dramatizira.
Drugo je pitanje što stoji iza HNS-ova proglašavanja ministra Miljenića glavnim krivcem za sigurno posve nepotreban međunarodni skandal u vezi s uhidbenim nalogom. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, kojem je na čelu HNS-ova šefica Vesna Pusić, na sporni je zakon dalo svoj imprimatur. Dobro informirani krugovi HNS-ov napad na ministra pravosuđa dovode u vezu s nekim događajima koji nemaju nikakve veze s Bruxellesom.
Miljenić se, naime, što je javnosti ostalo nepoznato, usprotivio projektu o izgradnji Trga pravde, vrijednog 1,6 milijardi kuna, kojega je HNS-ov ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nedavno najavio. Pompozno predstavljanje projekta dogodilo se samo dan nakon što je ministar pravosuđa svog kolegu Vrdoljaka pismenim putem obavijestio da u toj stvari njegovu podršku nemaju. Sredstva za Trg pravde nisu osigurana. Usto, posve je neprilično s obzirom na tešku financijsku krizu s kojom se država bori protežirati neproizvodne investicije, kao što je izgradnja pravosudnih dvora.