Redovito mjerenje krvnog tlaka glavna je tema Svjetskog dana hipertenzije, koji se obilježava 17. svibnja, no malo tko je svjestan da bi to trebalo početi činiti već od djetetove treće godine. Pogotovo u naciji visokotlakaša kakva je naša - nacionalna studija EHUH-2 pokazuje da oko 51 posto odraslih u Hrvatskoj ima povišen krvni tlak, i po tome smo prvi u EU. Od tih oko 1,6 milijuna ljudi, otprilike polovina se ne liječi, a još četvrtina ne kontrolira tlak dobro. Tu možemo dodati statističke podatke iz 2024. prema kojima je visoki krvni tlak drugi uzrok smrti u Hrvatskoj.
Visoki tlak nije rezerviran za odrasle, imaju ga i adolescenti i djeca - među onima koji nisu pretili njih tri posto, a među onima s pretilošću 20 posto. Svaki peti. Budući da se kod djece sekundarna hipertenzija javlja u puno većem postotku nego kod odraslih, prvi je zadatak liječnika, kad se pred njim nađe dijete s povišenim tlakom, razgraničiti radi li se o primarnoj ili sekundarnoj hipertenziji.
- Uzroci sekundarne arterijske hipertenzije mogu biti bubrežne i endokrinološke bolesti, prirođena koarktacija aorte, povišeni intrakranijalni tlak, može biti i jatrogena, tj. uzrokovana lijekovima, primarno kortikosteroidima. I prijevremeno rođena djeca imaju puno veći rizik za arterijsku hipertenziju. Prije nego što proglasimo da dijete ima esencijalnu, odnosno primarnu hipertenziju, moramo isključiti sve te uzroke. Zato najčešće kroz dnevnu bolnicu ili kraću hospitalizaciju napravimo široku obradu čiji je cilj isključiti sekundarnu hipertenziju, odnosno pronaći njezin uzrok, kako bismo ga mogli liječiti. Drugi je cilj procijeniti eventualno oštećenje ciljnih organa. Ako je do njega došlo, moramo brže uvesti medikamentoznu terapiju, ne možemo čekati toliko kao kod esencijalne hipertenzije bez oštećenja organa. U takvom nam je slučaju pak najvažnija promjena životnih navika koje pridonose arterijskoj hipertenziji - govori prim. dr. sc. Višnja Tokić Pivac, spec. pedijatrije, subspec. pedijatrijske kardiologije, s Klinike za dječje bolesti Zagreb.
Svakodnevni pacijenti
U kardiološkoj ambulanti u Klaićevoj djeca s visokim tlakom svakodnevni su pacijenti. Posljednjih godina svijest o važnosti ranog otkrivanja visokog tlaka ipak je porasla, pa se djeci tlak mjeri češće, ne samo u pedijatrijskim, nego i u sportskim ambulantama i na školskim sistematskim pregledima, tako da se češće i otkiva, pa je i to razlog većeg broja pacijenata.
- Djetetu je od treće godine lakše pristupiti i može se očekivati da će se izmjeriti relevantna vrijednost tlaka. S mlađom djecom je puno zahtjevnije te se smatra da se njima tlak mjeri ako spadaju u rizičnu populaciju. Tada treba provesti više mjerenja, nekad i u bolničkim uvjetima, kako bi se vidjelo radi li se zaista o arterijskoj hipertenziji, no to nije lako jer djeca u bolnici nisu opuštena. Dijagnozu otežava i to što za malu djecu ne postoje referentne vrijednosti za kontinuirano praćenje arterijskog tlaka, a orukvice za tlakomjere kakve roditelji imaju kod kuće obično su prevelike, pa daju lažno niske vrijednosti. Stoga tlak treba mjeriti kod pedijatra ili u bolnici, a već od pete godine može se postaviti kontinuirani 24-satni nadzor tlaka - pojašnjava liječnica. Ako dijete nema povećani rizik, dovoljno je mjeriti tlak jednom godišnje, kod pedijatra, odnosno na školskom sistematskom pregledu.
U obitelji
Rizični faktori za visoki tlak kod djece isti su kao kod odraslih - nekretanje, pretilost, neadekvatna prehrana i obiteljska anamneza. U Hrvatskoj oko 30 posto djece ima pretilost ili prekomjernu tjelesnu masu i zato je najvažnije mijenjati životne navike, čime se može vrlo mnogo postići.
- Djeca vrlo često, barem do 16. godine, slijede obiteljske navike, pa nam djecu s visokim tlakom i pretilošću u pravilu dovode roditelji s pretilošću. Tu je i obiteljska sklonost: dvoje djece s jednakim navikama, ali različitom genetskom predispozicijom, neće imati jednake posljedice nezdravog životnog stila. Kod djece koja imaju obiteljsku sklonost i još žive sjedilački, neadekvatno se hrane i imaju pretilost, rizik za arterijsku hipertenziju višestruko raste - upozorava prim. Tokić Pivac. - U posljednjih, sad već tridesetak godina, djeca sve više sjede pred ekranima, pogotovo od desete godine. Prestaju se aktivno igrati, okreću se računalnim igrama, TikToku..., a roditelji ne stižu uvijek osigurati adekvatan kuhani obrok, nego se oslanjaju na pekarnice i brzu prehranu. U osnovnim školama još postoji topli obrok, no u srednjima više ne, pa djeca jedu ono što mogu kupiti. Evo, tu oko Klaićeve je nekoliko škola i sigurno šest pekarnica. Nadalje, djeca mlađe dobi mogu se uključiti u rekreativni sport, no što su starija, to se klubovi više okreću natjecateljskom sportu, pa se velik dio djece, jer manjina ima afinitete za natjecateljski sport, prestaje redovito organizirano baviti tjelesnom aktivnošću. Premalo je tjelesne aktivnosti i u školama, djeca se sve manje spontano igraju vani i sve to vodi u porast indeksa tjelesne mase i povezane komplikacije.
Aerobna aktivnost
Srećom, svatko si može i sam pomoći. Kod pretilosti, već gubitak od deset posto tjelesne mase može sniziti arterijski tlak do 10 mm žive, što je vrlo mnogo. Za upravljanje tlakom preporučuje se mediteranska prehrana, treba smanjiti unos soli, čiji su velik izvor pekarski proizvodi i, naravno, ne pušiti.
- I ono što uvijek naglašavam: aerobna tjelesna aktivnost svaki dan i intenzivna najmanje tri puta tjedno. Najbolja je aerobna aktivnost vani: brzo hodanje, trčanje, bicikl, rolanje, šetnje u prirodi, nogomet, košarka, rukomet. No, mladi danas kao da najviše vole teretane, a to se ne savjetuje kod povišenog arterijskog tlaka jer ga statičko tjelesno opterećenje, poput dizanja utega, podiže. Ako baš moraju biti u teretani, neka trče na traci ili voze bicikl - preporučuje liječnica.
Za djecu nije, kao kod odraslih, određena točna vrijednost tlaka iznad koje počinje hipertenzija, nego se tlak određuje prema tablicama rađenima po dobi, spolu i visini djece. Po hrvatskim se smjernicama, u čijoj je izradi prim. Tokić Pivac sudjelovala, koriste tablice temeljene na europskoj populaciji. Kad se djetetu izmjeri tlak, uspoređuje se s tablicama, tj. gleda se kakav je u odnosu na tlak vršnjaka istog spola i visine. Vrijednosti u tablicama ne uključuju djecu s pretilošću jer tablice trebaju pokazati koliko izmjereni tlak odstupa od normale, a pretilost je otklon od normale. Tablice idu do 18 godina, no već se od 16. godine počinju uzimati vrijednosti za odrasle: od 135/85 mmHg povišeni tlak, od 140/90 mmHg hipertenzija.
Prijelomna točka
Veći porast broja djece s visokim tlakom primjećuje se otprilike od desete godine, a prijelomna bi točka bio prelazak iz osnovne u srednju školu, smatra naša sugovornica. Djeca te dobi manje se kreću, više sjede pred ekranima, manje im je dostupna zdravija prehrana, više samostalno kupuju obroke, većinom u pekarnicama i putem dostave. U adolescenciji visoki tlak ima više dječaka, a krajem adolescencije omjer među spolovima se izjednačava.
Kod mlađe djece, esencijalnu hipertenziju češće imaju ona prema kojoj se roditelji ponašaju prezaštitnički, pa ih i pretjerano hrane. Kod adolescenata su to češće oni koji se linijom manjeg otpora hrane pekarskim proizvodima i premalo se kreću.
Opasnost je visokog tlaka to što može oštetiti ciljne organe, prije svega srce, bubrege, oči, kao i krvne žile. Preuranjeni srčani i moždani udar najteže su komplikacije.
- Moguća je i srčana bolest bez infarkta, zbog preopterećenja srčanog mišića. To je kao u teretani - kada dižemo velik teret, mišići hipertrofiraju. I srčani mišić hipertrofira ako mora pumpati krv protiv visokog tlaka i zato dugoročno pati. Djeca i adolescenti s određenim rizicima već imaju i povećanu krutost arterija koju možemo procijeniti posebnim uređajem. Ona je pretklinički znak arterioskleroze i prediktor za srčani i moždani udar u kasnijoj dobi. Arterioskleroza, dakle, počinje u dječjoj, adolescentskoj dobi, a kasnije nastaju vidljive posljedice - upozorava liječnica. Kod sekundarnih hipertenzija moguće su ekstremne vrijednosti tlaka, pa se arterioskleroza može početi razvijati i puno prije adolescencije.
Nažalost, vrlo je izvjesno da će dijete s visokim tlakom postati odrasla osoba s visokim tlakom, iako se to zdravim životnim navikama može odgoditi. Djeca koja su dobrim navikama uspjela normalizirati tlak moraju ih pretvoriti u način života, zato što su i dalje pod većim rizikom za razvoj arterijske hipertenzije. I djeca koja imaju tzv. hipertenziju bijele kute pod povećanim su rizikom.
- Ima djece koja su se pomoću zdravih navika tijekom više godina lijepo izvukla iz hipertenzije, one su im postale životni stil, pa više nemaju potrebu za medikamentoznom terapijom. Ipak, trebaju povremeno mjeriti tlak i upisivati vrijednosti u dnevnik, pa ako uoče više visokih vrijednosti, moraju se javiti liječniku - ističe prim. Tokić Pivac.
No, dijete će teško promijeniti navike ako ih ne promjene roditelji. Stoga liječnici prvo moraju doprijeti do roditelja, a to nije uvijek lako.
- Kako će dijete prestati konzumirati slatkiše, sokove i grickalice ako ih roditelji i dalje kupuju? Nerijetko čujemo: ‘Rekla sam mu da ne smije dirati sok, ali on svejedno pije‘. Uz takav pristup teško je postići trajnu promjenu. Te se navike preslikavaju na djecu, no od 16. godine djeca, i iz pubertetskog bunta, znaju preuzeti kormilo i othrvati se lošim obiteljskim navikama iako im to nije jednostavno jer su financijski ovisna. No, često se uz vršnjake bave sportom i tako pokušavaju. Ako dijete to želi, tada će i uspjeti. Unutarnja motivacija ključ je uspjeha - kaže naša sugovornica.
Mogućnosti liječenja
Ovisno o vrijednostima djetetova tlaka, obiteljima obično daje godinu dana za reorganizaciju. Ako idu u dobrom smjeru, to vrijeme može i produljiti, no ako ne dopire do roditelja i ako dijete na svaki pregled dođe s dodatnim kilogramima, onda propiše lijek i tako mu pokuša zaštititi krvne žile.
Prema smjernicama o liječenju visokog tlaka kod djece, temelj je kod primarne ili esencijalne hipertenzije promjena životnih navika, čime se utječe na uzrok. I kod sekundarne hipertenzije prvenstveno se liječi uzrok - ako je uzrokovana lijekovima, djeca privremeno dobivaju terapiju za tlak dok je taj lijek potreban, a poslije im, kako se nuspojave lijeka smanjuju, skidaju terapiju za tlak.
- U dječjoj dobi kod primarne hipertenzije dajemo malo više vremena nefarmakološkom liječenju jer smatramo da i imamo više vremena. Tek ako promjenom životnih navika ne postignemo željene rezultate, slijedi medikamentozna terapija. Kod dječaka obično počinjem s ACE inhibitorima, dobro ih podnose i imam dobra iskustva. No, ne bi se trebali koristiti u trudnoći, pa kod adolescentica, zbog mogućnosti trudnoće, preferiram blokatore kalcijevih kanala. Oni se malo teže podnose, mogu se javiti vrtoglavice, pa i sinkope. Jako je važna, uz njih, adekvatna hidracija, a potrebno je i oko mjesec dana za privikavanje. Ako netko ne tolerira ACE inhibitore (moguć je razvoj kašlja), imamo blokatore angiotenzinskih receptora ili diuretike. Kod primarne hipertenzije rijetko je kada potrebna višestruka farmakološka terapija - objašnjava prim. Tokić Pivac i zaključuje: - Što ranije otkrijemo povišen tlak, više možemo učiniti za sprečavanje dugoročnih posljedica. Zato je mjerenje tlaka djeci iznimno važna i jednostavna mjera prevencije, a zdrave navike od malih nogu najbolja su zaštita od hipertenzije u odrasloj dobi.
Uglavnom bez simptoma
Visoki tlak kod djece većinom se otkrije slučajnim mjerenjem, a kod sekundarnih hipertenzija, nažalost, često već postoje oštećenja ciljnih organa. Prepoznatljivih simptoma i nema, a vrlo rijetko to mogu biti glavobolje.
- Roditelji nerijetko dovedu djecu koja učestalo krvare iz nosa, zabrinuti da je uzrok visoki tlak, no ne sjećam se da smo ikada arterijsku hipertenziju dijagnosticirali tim putem. Najčešće je razlog krvarenju osjetljiva sluznica nosa, a djetetu se tada tlak povisi jer je uzbuđeno zbog krvarenja - kaže prim. dr. sc. Višnja Tokić Pivac, pedijatrijska kardiologinja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....