Osnivanje Hrvatske zajednice Herceg Bosne 18. studenoga 1991. bilo je iznenađujuće jer su prije toga Hrvati osudili osnivanje SAO Krajina u Hrvatskoj i u BiH.
- Ono što se na jednoj strani ocjenjivalo neprihvatljivim, s druge strane se uzelo kao uzor - rekao je Ciril Ribičić, potpredsjednik Ustavnog suda Slovenije koji je danas kao pravni ekspert tužiteljstva svjedočio na suđenju šestorici čelnika Herceg Bosne. Ribičić je rekao da i dalje ostaje kod svoje prvotne ekspertize pravnog ustroja Herceg Bosne koju je prije devet godina izložio na suđenju Dariju Kordiću. Odnos između Hrvatske i Herceg Bosne protumačio je na osnovu jednog dokumenta; odluke o bescarinskom uvozu robe iz Hrvatske. Tu je odluku Herceg Bosna donijela nakon sastanka čelnika HDZ-a Hrvatske i HDZ-a iz BiH 27. prosinca 1991. u Zagrebu.
- Iz stenograma je vidljivo da je pitanje bescarinskog uvoza pokrenuo Franjo Tuđman na tom sastanku, pa sam iz toga zaključio da je barem jedan dio propisa Herceg Bosne bio prethodno dogovoren na političkoj razini između dva HDZ-a - rekao je Ribičić.
Neke od donesenih odluka su ili realizacija tih političkih dogovora su ili u funkciji prikrivanja pravih odnosa Hrvatske i Herceg Bosne. Ribičić je rekao da se iz predsjedničkih transkripata vidi da je kod odlučivanja koja će sve područja ući u sastav Herceg Bosne značajnu ulogu odigralo to koji su teritoriji bili u sastavu Banovine Hrvatske, jer se smatralo da taj prostor povijesno pripada hrvatskom narodu, a nepravedno je izgubljen u Drugom svjetskom ratu.
U travnju 1992. osnovan je HVO, koji je preuzeo izvršnu vlast u Herceg Bosni, a u kolovozu 1992. za predsjednika HVO-a izabran je prvooptuženi Jadranko Prlić. Ribičić smatra da je Prlić imao izvjesnu samostalnost, no nadređeni mu je bio predsjednik HZ HB Mate Boban, koji je mogao mijenjati i stopirati odluke HVO-a. Zastupnički dom HR HB se deklaracijom iz veljače 1994. jasno odredio za ostanak u BiH, pri čemu bi Herceg Bosna bila sastavni dio buduće unije republika BiH, kako se tada dogovaralo u mirovnom procesu. Istom tom deklaracijom pozdravilo se osnivanje Haaškog suda, uz nadu "da će nepristrano suditi odgovornima za zločine na svim stranama". Čitanje tog dijela deklaracije izazvalo je smiješak optuženih. Ribičića će danas poslijepodne ispitivati obrana.
Iz Haaga Snježana Pavić
- Ono što se na jednoj strani ocjenjivalo neprihvatljivim, s druge strane se uzelo kao uzor - rekao je Ciril Ribičić, potpredsjednik Ustavnog suda Slovenije koji je danas kao pravni ekspert tužiteljstva svjedočio na suđenju šestorici čelnika Herceg Bosne. Ribičić je rekao da i dalje ostaje kod svoje prvotne ekspertize pravnog ustroja Herceg Bosne koju je prije devet godina izložio na suđenju Dariju Kordiću. Odnos između Hrvatske i Herceg Bosne protumačio je na osnovu jednog dokumenta; odluke o bescarinskom uvozu robe iz Hrvatske. Tu je odluku Herceg Bosna donijela nakon sastanka čelnika HDZ-a Hrvatske i HDZ-a iz BiH 27. prosinca 1991. u Zagrebu.
- Iz stenograma je vidljivo da je pitanje bescarinskog uvoza pokrenuo Franjo Tuđman na tom sastanku, pa sam iz toga zaključio da je barem jedan dio propisa Herceg Bosne bio prethodno dogovoren na političkoj razini između dva HDZ-a - rekao je Ribičić.
Neke od donesenih odluka su ili realizacija tih političkih dogovora su ili u funkciji prikrivanja pravih odnosa Hrvatske i Herceg Bosne. Ribičić je rekao da se iz predsjedničkih transkripata vidi da je kod odlučivanja koja će sve područja ući u sastav Herceg Bosne značajnu ulogu odigralo to koji su teritoriji bili u sastavu Banovine Hrvatske, jer se smatralo da taj prostor povijesno pripada hrvatskom narodu, a nepravedno je izgubljen u Drugom svjetskom ratu.
U travnju 1992. osnovan je HVO, koji je preuzeo izvršnu vlast u Herceg Bosni, a u kolovozu 1992. za predsjednika HVO-a izabran je prvooptuženi Jadranko Prlić. Ribičić smatra da je Prlić imao izvjesnu samostalnost, no nadređeni mu je bio predsjednik HZ HB Mate Boban, koji je mogao mijenjati i stopirati odluke HVO-a. Zastupnički dom HR HB se deklaracijom iz veljače 1994. jasno odredio za ostanak u BiH, pri čemu bi Herceg Bosna bila sastavni dio buduće unije republika BiH, kako se tada dogovaralo u mirovnom procesu. Istom tom deklaracijom pozdravilo se osnivanje Haaškog suda, uz nadu "da će nepristrano suditi odgovornima za zločine na svim stranama". Čitanje tog dijela deklaracije izazvalo je smiješak optuženih. Ribičića će danas poslijepodne ispitivati obrana.
Iz Haaga Snježana Pavić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....