Sedam prepreka za ulazak Hrvatske u EU

Odnosi Hrvatske i Europske Unije sve su bolji i napredak je vidljiv u mnogim aspektima. Zbog toga se očekuje da bi treći sastanak Vijeća stabilizacije i pridruživanja između Hrvatske i EU u Bruxellesu sljedećeg tjedna mogao za Hrvatsku biti ugodniji od prijašnjih takvih sastanaka. Jedan EU diplomat u petak je rekao da će, zbog postignutog napretka i uspjeha u procesu pregovora, sastanak EU - Hrvatska u utorak biti "rutinski".



No, iz dokumenta o zajedničkom stavu država članica EU u vezi s tim sastankom, do kojeg je došao i Jutarnji list, vidi se da, iako dominiraju pozitivne ocjene, postoji ozbiljna zabrinutost EU kad je riječ o nekim pojavama u Hrvatskoj.



Kao i ranije, EU smatra da najveći izazov za Hrvatsku na putu prema članstvu ostaje stanje u pravosuđu, u okviru čega je najvažnije osigurati neovisno, nepristrano, vjerodostojno, transparentno i djelotvorno sudstvo.

Iako se priznaje određeni napredak, EU navodi da "hrvatsko pravosuđe trpi od teških nedostataka" te poziva Hrvatsku da popravi stanje, pogotovo u vezi s dužinom trajanja sudskih procesa, osigura primjerenu realizaciju sudskih odluka, osigura imunitet sudaca te  transparentnu i objektivnu proceduru imenovanja sudaca. "EU naglašava važnost transparentnog i korektnog procesa izbora devet novih sudaca Ustavnog suda tijekom 2007.", stoji u zajedničkom stavu EU uoči sastanka Vijeća SSP-a i Hrvatske u utorak, na kojemu će Hrvatsku predstavljati ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović. Traži se i hitno ubrzavanje reforme javne administracije kako bi ona bila profesionalna, neovisna, transparentna i odgovorna.

- utjecaj politike u domaćim suđenjima za ratne zločine

- slaba implementacija

programa za zbrinjavanje povratnika koji su prije imali stanarska prava

- pokušaj političkog

utjecanja na medije

- veći angažman u rješavanju problema sa susjedima

- državne potpore 

- nedovoljan napredak u borbi protiv korupcije

Što se zamjera Hrvatskoj - stanje u pravosuđu

EU potvrđuje punu suradnju Hrvatske s Haaškim sudom, traži da se ona nastavi, ali upozorava na procese za ratne zločine pred domaćim sudovima, gdje traži veći napredak i hitno rješavanje pitanja etničke pristranosti i političkog miješanja u istragama i procesuiranju tih slučajeva, kao i bolju zaštitu svjedoka.



Pozdravlja se napredak u povratku prognanika, ali ponavlja se slaba implementacija programa za zbrinjavanje povratnika koji su prije imali stanarska prava. Traži se i neodgodiva primjena Ustavnog zakona o pravima manjina.

Pozdravlja se napredak u manjinskim pravima, pogotovo pozornost koju Vlada daje romskom pitanju, kao i smanjenje broja etnički motiviranih incidenata. Kao na ozbiljan problem EU će Hrvatsku upozoriti i na ponašanje prema civilnom društvu, pokušaj političkog utjecanja na medije, uključujući i lokalnu razinu.



Europska Unija naglašava da pridaje veliki značaj ulozi organizacija civilnog društva u promoviranju ljudskih prava i demokracije te smatra da u Hrvatskoj ta uloga tek treba biti potpuno priznata. "U ovom kontekstu EU sa zabrinutošću konstatira nedavne sigurnosne provjere kandidata za Vijeće za razvoj civilnog društva", stav je Unije.

Ocjenjujući stanje u medijima, Unija pozdravlja ukidanje zatvorske kazne za klevetu, ali traži od Hrvatske usvajanje pravne regulative koja bi omogućila zaštitu od političkog utjecaja. "EU ostaje zabrinuta prostorom za politički utjecaj na medije, uključujući i lokalnu razinu".



Što se tiče odnosa sa susjedima, EU će ponoviti poziv za "veći angažman u pokušajima pronalaska obostrano prihvatljivih rješenja za otvorena pitanja". Navodi se da se sa zabrinutošću pratilo debatu o aktiviranju ekološko-ribolovne zone na Jadranu te se poziva Hrvatsku da ima na umu zaključke Vijeća EU iz 2004. godine.



Što se tiče primjene SSP-a, nema ozbiljnih primjedbi, osim u području državnih potpora. Od Hrvatske se traži program za restrukturiranje sektora željezara te plan za brodogradnju. Kao kritiku Hrvatskoj, što nije iznenađenje, EU će uputiti i nedovoljan napredak u borbi protiv korupcije. "EU smatra da je korupcija ozbiljan problem u kojem Hrvatska nije učinila dovoljan napredak."

- Ovo je nezapamćena blamaža. Vlada još uvijek nije prihvatila taj dokument, mi ne znamo tko će mu biti domaćin, hoće li Špidla doći, hoće li imati što potpisati - rekli su nam u Misiji Europske komisije u Zagrebu.



Naime, hrvatska Vlada u petak popodne još uvijek nije prihvatila taj dokument. Razlog je, kako tvrde, bila - Jadranka Kosor koja je zatražila da se u već utanačen dokument unesu određene promjene. Nakon što joj je objašnjeno da za JIM postoji procedura i da se doslovce svaki zarez usuglašava s Bruxellesom, Kosor je zatražila da se od Europske komisije zatraži da se prihvate njezine primjedbe. Kako saznajemo, Bruxelles je većinu primjedaba odbio.



- Njezine primjedbe su bile nesuvisle. Tražila je da u dokument uvrstimo neke mjere populacijske politike i istaknemo Ministarstvo obitelji - rezignirano nam je objasnio član stručne skupine. J. Kosor pak tvrdi kako se radilo o minornim promjenama.



- To su tek koja riječ ili rečenica. Potpisivanje neće doći u pitanje - rekla je Kosor.        (K. T.)

Ključni dokument za EU upitan zbog Kosor? ZAGREB - U petak navečer još uvijek je bilo neizvjesno hoće li povjerenik Europske komisije Vladimir Špidla, zadužen za zapošljavanje, socijalna pitanja i ravnopravnost, u ponedjeljak, kako je najavljeno, stići u Zagreb gdje bi s Vladom trebao potpisati zajednički Memorandum o socijalnoj uključenosti (JIM) između Hrvatske i EU, osnovni dokument o socijalnoj politici koji treba potpisati svaka zemlja pristupnica EU.

Iz Bruxellesa Augustin Palokaj