10 RAZLOGA zašto se isplati poticati e-mobilnost u Hrvatskoj

1) Opskrba uz manje stakleničkih plinova

Bloomberg via Getty Images

Zbog iznimno povoljnog specifičnog emisijskog faktora električne energije, koji u Hrvatkoj iznosi 146g CO2/kWh (Njemačka cca 500g CO2/kWh, Slovenija 370 gCO2/kWh...) električni auti u Hrvatskoj emitiraju malo stakleničkih plinova. Usporedbe radi, pri crpljenju i proizvodnji goriva potrebnog za pokretanje klasičnih auta, uključujući i opskrbu, nastaje 20 posto veća emisija stakleničkih plinova.

2) Električni auti pridonose smanjenju onečišćenja i čuvaju zdravlje ljudi

Ivan Lacković

U Europi svake godine umre čak 467.000 ljudi zbog onečišćujućih tvari u zraku. Promet je pritom označan kao jedan od najvećih krivaca onešišćenja zraka, pogotovo kad je riječ o kancerogenim dušikovim oksidima (Nox). U Hrvatskoj je prema zadnjim dostupnim podacima iz 2014. cestovni promet pridonio ukupnoj emisiji NOx sa 41,46 posto, a samo osobna ii gospodarska vozila sa 24,44 posto. Samim time, ispada da zbog starih i loše održavanih dizelskih automobila i kombija u Hrvatskoj godišnje umre više ljudi nego u prometnim nesrećama. A to je alarmantno, obzirom da smo i po sigurnosti u prometu na samom dnu u čitavoj Europskoj uniji.

3) Vožnja na struju vodi ka poštenijem oporezivanju korištenja vozila

Ivan Lacković

Uvođenjem novih tehnologija, prije svega opće digitalizacije društva, konačno će se moći pravednije oporezivati uporaba automobila. Ne više po količini potrošenog energenata, nego po principu “više plaća onaj koji više i zagađuje”. Tako se porez neće naplaćivati samo na osnovu načina i opsega vožnje nego i temeljem opterećenja okoliša i cjelokupnog društva vozilom. U državnu blagajnu uplaćivat će više novca oni koji uporabom starih i za okoliš i zdravlje ljudi štetnijih vozila posljedično više opterećuju zdravstveni sustav. Takav oblik oporezivanja, sva je prilika, nametnut će se sam po sebi kad električna mobilnost postane masovna, a opseg energetske samoopskrbe više ne bude zanemariv.

4) Jedini način za poštivanje Pariškog sporazuma

Električna mobilnost je u Hrvatskoj dobila novu dimenziju nakon što je 23. lipnja 2017. država ratificirala Pariški sporazum, kojim su se sve države članice EU obvezale do 2030. smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 40 posto. Obvezu smanjenja emisija države članice EU provode zajednički putem sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (EU ETS). Za EU ETS sustav uspostavljena je zajednička kvota te su u njega uključena i 52 postrojenja iz Hrvatske. Za emisije i sektore koji nisu obuhvaćeni EU ETS sustavom za države članice se određuje godišnja nacionalna kvota koja se ne smije prekoračiti. Iako su se emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj u posljednjih deset i više godina smanjile, to nije slučaj u svim područjima. Najproblematičniji, koji uz to nije obuhvaćen EU ETS sustavom, je promet. Cjelokupne emisije stakleničkih plinova u Hrvatskoj smanjile su e od 2005. do 2015. za 13,9 posto, u energetskom sektoru čak za 23 posto, no u prometu su se povećale za 7 posto. U cestovnom prometu, zaslužnom za više od 95 posto emisija stakleničkih plinova u prometu, emisije su se od 2005. do 2015. povećale za 7,8 posto. Tome su najviše pridonijele emisije stakleničkih plinova automobila, koje su se u desetljeću poslije 2005. povećale za čak 12,3 posto. Težinu problema kojeg stvaraju emisije stakleničkih plinova u prometu, a pogotovo emisije stakleničkih plinova auta, potvrđuje podatak da emisije stakleničkih plinova prometa predstavljaju skoro trećinu svih emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj. Samo automobili su u 2015. generirali čak više od petine cjelokupne emisije stakleničkih plinova Hrvatske. Uzimajući u obzir sve te podatke sasvim je jasno da se već danas mora odlučno krenuti sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova automobila, što je jedino moguće s masovnom elektrifikacijom cestovnog prometa.

5) Struja pruža novo iskustvo vožnje

Marin Tomas

Zahvaljujući izostanku buke i vibracija koje proizvodi motor s unutarnjim izgaranjem, vožnja s električnim automobilom je znatno udobnija i smirenija. Ležernom osjećaju za upravljačem pogoduje i jednostupanjski prijenos, učinkovit poput najsuvremenijih i najskupljih automatskih mjenjača. Osim toga, zahvaljujući velikom okretnom momentu motora dostupnom od trenutka pokretanja te baterijama smještenima u podnicu koje, pak, pridonose dobrom prianjanju, vožnja na struju može biti i iznimno dinamična. No, tada doseg drastično pada...

6) Energetska samoopskrba u prometu

Krajnji cilj masovne elektrifikacije prometa i upotrebe obnovljivih izvora električne energije je energetska samoopskrba u prometu. Vozači će električne automobile strujom masovno napajati pomoću vlastitih fotonaponskih ćelija i kućnih baterijskih sustava, bez opterećenja elektrodistribucijske mreže i enormnog povećanje troškova za prilagođavanje energetskog sektora masovnoj elektrifikaciji prometa. I tako postati stup energetske revolucije u koju smo, zapravo, već ušli.

7) Ušteda na operativnim troškovima uporabe automobila

CROPIX

Korisnici električnih automobila s većim kapacitetom baterije (oko 40 kWh) koji dnevno prevaljuju veći broj kilometara (s jednim noćnim punjenjem baterije) već danas postižu znatne uštede i relativno brzo vraćaju ulaganje. Uz državni poticaj do 80.000 kuna, jeftiniju cijenu energenata, ali i do tri puta povoljnije održavanje, skuplje ulaganje u električni automobil na struju isplaćuje se već nakon prevaljenih 85.000 km. I tada više ne profitira samo ekologija, nego i kućni budžet.

8) Poticaj mladim poduzetnicima da slijede primjer Rimca

CROPIX

Električna mobilnost nudi mogućnost mladima da se posvete području i iskoriste potencijal novog razvojnog cikla u autoindustriji i energetici. Mate Rimac je savršeni primjer kako je Hrvatsku moguće postaviti na kartu globalne autoindustrije, i to nakon što je prvih 120 godina nije bilo nigdje. Renault, pa i niz drugih etabliranih proizvođača, već surađuje sa Rimcem i plaća hrvatsko znanje. Tako se s poticajima za kupnju električnih automobila „hrvatski“ novac više na daje stranim tvrtkama, već se s poticajima zatvara krug globalnog proboja hrvatskog znanja.

9) Smanjenje ovisnosti o uvozu nafte i naftnih derivata

Ivan Lacković

Elektrifikacija cestovnog prometa ima potencijal energetske pretvorbe hrvatskog društva iz energetsko ovisnog u ono koje u velikoj mjeri samo proizvodi energiju za prometni sektor. Smanjenjem uvoza nafte i naftnih derivata svakako bi ojačao geopolitički položaj Hrvatske, a smanjila bi se izloženost nesigurnoj i često nepredvidljivoj trgovini naftom. Čijena sirove nafte u posljednje vrijeme srelovito raste i pitanje je trenutka kad ćemo benzin opet plaćati više od 10 kn.

10) Vjetar u leđa daljnjem razvoju turizma

Gradnja infrastrukture za električna vozila i njeno adekvatno održavanje nema alternative obzirom da čak 90 posto turista u Hrvatsku dolazi s automobilom, a najveći dio čine gosti iz država koje su već počele ili uskoro počinju podupirati razvoj električne mobilnosti. Samo tako će Hrvatska slijediti najnovije trendove, ne samo u turizmu.

Naravno, država se pritom treba nastaviti brinuti i za elektrifikaciju domaćeg prometa jer su takva ulaganja neisplativa ako je infrastruktura iskorištena samo tri mjeseca godišnje. Odnosno, tek u turističkoj sezoni...