200 godina Peugeota: Iz mlinara u metalurge!

Na početku bijaše čelik – ovako bi otprilike glasio početak priče koju su 1810. započeli Jean-Pierre II i Jean-Frédéric Peugeot osnovavši Peugeot Fréres u francuskom okrugu Montbéliard. Dvojac je preko noći odlučio obiteljski mlin pretvoriti u ljevaonicu čelika i kovačnicu, na sveopće neodobravanje živućeg oca. „Iz mlinara u metalurge!“- križao se nemoćni otac, ne shvaćajući sve predispozicije koje je tada nudio Alzas. Željezna ruda, drvo, voda kao besplatni izvor energije i stanovništvo naviklo na teške uvjete života i rada. Svega toga bilo je u neposrednoj blizini, i to u izobilju.

Nakon samo šest godina u biznisu Peugeot Fréres je zapošljavao 30 radnika, a u proizvodnom programu imao je cijeli niz opruga bez kojih švicarski satovi sigurno ne bi stekli svjetsku reputaciju. Također, Peugeotove britve postale su nezaobilazni alat svjetskih brijačnica nakon premijere Seviljskog brijača. Brzina kojom je tvrtka rasla bila je nevjerojatna. Nakon tri desetljeća u biznisu, Peugeotovi su izgradili imperij sa 500 zaposlenih, tri tvornice i bogatim proizvodnim programom. Osim inovativnosti, u dugogodišnjoj povijesti Peugeota može se primjetiti i stratešku raznovrsnost proizvodnog programa, kojom je tvrtka nastojala preživjeti na vjetrometini tržišnih previranja. Zapravo, uvijek su svojim proizvodima nastojali biti u korak s vremenom. Tako je zanimljiva i prisutnost u modnoj industriji...

Carica Eugénie, supruga Napoleona III, uvela je u modu krinoline punog kruga. Ta zvonolika suknja elegantnu napuhanost pokušavala je prvotno postići mrežom obruča od trske ili kitovih usi. No, problem je u tim slučajevima bila lomljivost koja je u velikom broju slučajeva rezultirala oštećenjem tkanine i nezadovoljstvom dvorskih dama čije bi intrige bile otkrivene upravo oštećenjima na krinolinama. Te patnje su se neposredno očitovale i na moralu napoleonove vojske, a rješenje je zapravo bilo čisto metalurške prirode – koš od čeličnih šipki. Nakon što je izvjesni vikont Avenel proračunao da Francuskinje na sebi nose oko 4.200.000 kg čeličnih čipki, 1855. se i Peugeot uključuje u proizvodnju krinolina izrađenih od čeličnih listića širine 3 do 5 mm, debljine 0,2 mm i težine oko 300 grama.

Time je modna industrija konačno dobila pravo rješenje, a od 80 tona čelika Peugeot je godišnje izrađivao 25.000 metalnih koševa. I kada su 1860. krinoline izašle iz mode Peugeot je ženama ponudio alternativu. Naše prabake zacijelo ne bi bile tako seksi da nije bilo korzeta sa znakom lava, kojeg su neki smatrali i čuvarem čednosti mladih dama. Eto, to se zove prilagodba tržištu! Haute Couture od 1867. se izrađuje i na Peugeotovim šivaćim strojevima, koji se nalaze u ponudi sve do 1936. godine.

Lav je postao službeni znak nakon narudžbe koju su braća Jules i Émile Peugeot 1847. uputili zlataru i graveru Justinu Blazeru. Blazer je predložio lava, a kralj životinja utjelovljavao je tri najbitnije značajke tadašnjih Peugeotovih pila: oštre zube, gipkost i brzinu. Godine 1858. grabežljivac je registriran je kao zaštitni znak. Činjenica što se Peugeot trudi automobile prilagoditi različitim tržištima također je dio tradicije koju tvrtka poštuje od 1840., kada su proizvodni program obogatili ručnim mlincima za kavu. Njihovi mehanizmi

i vanjski izgled razlikovali su se zavisno od toga jesu li namijenjeni Belgiji, Francuskoj ili Turskoj. Nezamisliva je i „haute cuisine“ bez mlinaca za papar i sol, a koji su dugo godina bili čak prepoznatljiviji proizvod od automobila. Poduzetna obitelj Peugeot praktično je u trenutku bila spremna odgovoriti na bilo koji zahtjev tržišta. Stoga ne čudi što je Peugeot proizvodio i žilete, opruge za naočale, radio uređaje, puške te izvanbrodske motore, a bilo je tu i miksera, pegli, usisavača, pa čak i perilica za suđe…

Sve su to bili proizvodi kojima je Peugeot neminovno utjecao na socijalno raspoloženje Francuske. Mobilnosti Peugeot je shvatio kao budućnost egzistencije 1882., kada s biciklom započinju stvarati suvremeni imperij na kotačima. Čudesna naprava s promjerom prednjeg kotača od 1,36 m i stražnjeg od 0,4 m bila je najskuplji bicikl na francuskom tržištu, a za upravljenje je trebalo imati vještinu akrobata. Dok je u Njemačkoj 1886. Benz patentirao prvi automobil, Peugeot je tek počeo masovnu proizvodnju bicikla s jednakim promjerom kotača i ugrađenim lancem. Ipak, susret Armanda Peugeota s Gottliebom Daimlerom i Émile Levassorom 1888. donosi naglu promijenu smjera. Novi izazov postaje automobil, a prvi, pokretan parnim strojem, predstavljen je već 1889. godine...