ISTRAŽIVANJE

Dokad skupi krediti? Hrvat za auto vrati 18.420, a Slovenac tek 16.959 eura!

Za 15.000 eura vrijednu Opel Astru 1.6 hrvatski će kupac banci u tijekom pet godina otplate na ime kamata vratiti 3420 eura, a slovenski samo 1959 eura. Za utjehu, Srbe će taj posao stajati čak 7474 eura!

Slovenci ne pljačkaju svoj narod visokim davanjima na automobile. Slovenci zarađuju više od nas. Slovenci imaju kamate kao EU… Dio je to reakcija na vijest objavljenu 25. siječnja na našoj Facebook stranici da je u Sloveniji, nama susjednoj zemlji s jedva 2 milijuna stanovnika, lani prodano čak 20.000 automobila više nego kod nas (mršavih 38.570), premda nas ima dvostruko više, oko 4 miljuna. Što je istina? Leži li odgovor isključivo u činjenici da se prosječni osobni dohodak u Sloveniji kreće oko 950, dok je kod nas samo 750 eura? Ili je stvar u povoljnijim uvjetima financiranja, odnosno nižim kamatnim stopama na kredite? Ili je, pak, tajna dobre prodaje u jeftinijim automobilima zbog nižih uvoznih davanja?

U stvari, od svega pomalo... Za početak, automobili u Sloveniji zbog osjetno nižih davanja doista jesu jeftiniji nego u Hrvatskoj, u prosjeku za 5 do 10 posto. Primjerice, Fiat Punto Evo 1.4 sa 78 KS kod naših zapadnih susjeda stoji 11.340 eura, dok je kod nas potrebno izdvojiti 12.448 eura, odnosno 1108 eura ili 8,9 posto više nego u Sloveniji. Za sjajne prodajne rezultate puno su, međutim, važniji povoljniji uvjeti financiranja u Sloveniji. Kamatne stope na autokredite uglavnom se kreću između 4 i 5 posto, a čak ni najviše kamate ne prelaze 7 posto, što je još uvijek ispod najniže kamatne stope u Hrvatskoj.

A to znači da će za prosječan automobil poput 15.000 eura vrijedne Opel Astre Classic 1.6 slovenski građanin na ime kamata u trajanju od pet godina banci uplatiti svega 1959 eura, odnosno sveukupno vratiti 16.959 eura. Za isti će taj automobil hrvatski kupac na ime kamata banci platiti 3420 eura (ukupno 18.420 eura), odnosno 1461 euro više od Slovenca. Drugim riječima, Slovenac će banci vratiti 14 posto, a Hrvat čak 22,7 posto više nego li je posudio…

U čemu je tajna povoljnih kredita? Slovensko je gospodarstvo razvijeno i stabilno, a naši zapadni susjedi već godinama koriste i euro kao nacionalnu valutu, pa su regulatorni trošak i premija na rizik – dva ključna parametra u izračunu visine kamatnih stopa - niži nego kod nas u Hrvatskoj (0,4 u usporedbi sa 3 do 4 posto). Znači li to da će kamate značajno pasti čim uđemo u Europsku uniju? Isplati li se kupnju odgoditi do 2014.?

Odgovor je kratak i jasan – ne! Ulaskom Hrvatske u EU naši će građani, doduše, moći bez prepreka dizati kredite u državama EU (sada ih sprečavaju uvjeti da moraju imati radno mjesto u EU), ali neće doći do značajnijeg pada kamatnih stopa na autokredite . Najbolji dokaz tome su Bugarska i Rumunjska, dvije zemlje članice EU, koje imaju značajno više kamate na sve vrste kredita u odnosu na ostale zemlje - prosječna kamata na autokredite u Rumunjskoj iznosi 12 posto, dok se u Bugarskoj kreće oko 10 posto, što je na razini Hrvatske.

Blagi val pada kamatnih stopa možemo očekivati tek uvođenjem eura, premda i tu postoje iznimke. Slovačka, recimo, kao članica eurozone još uvijek ima značajno veće kamate od ostalih zemalja EU, a kreću se oko 6 do 8 posto. Do značajnijeg smanjenja kamatnih stopa – na razinu 4 do 5 posto kao danas u Sloveniji – kod nas će doći tek nakon sređivanja državnih financija, kao i sveopćeg stanja u gospodarstvu, a to bi moglo potrajati i puno dulje od planirane 2014.

Hrvatska, međutim, i ne stoji loše u usporedbi sa zemljama regije van Europske unije, kao što su Bosna i Hercegovina ili Srbija. Bosanci uživaju u kamatnim stopama malo višima nego što su kod nas – kreću se od 9,5 do 11 posto, odnosno u prosjeku 9,9 posto, što je zasluga krhke stabilnosti gospodarstva uvjetovane prisustvom međunarodne zajednice u BiH, ali i brojnim instrumentima osiguranja koje bosansko-hercegovačke banke zahtjevaju od zajmotražitelja (nemoguće je dobiti kredit bez fiducije na automobil, jamaca ili barem statusa klijenta banke s redovitim primanjima).

Još je drastičniji primjer Srbije. Na tržištima naših istočnih susjeda nije neobično da kamatne stope na autokredite iznose i do 23 posto, premda je uobičajen raspon od 14 do 18 posto. To znači da će Srbin za 15.000 eura vrijednu Opel Astru Classic 1.6 banci tijekom pet godina samo na ime kamata vratiti 7474 eura, odnosno ukupno 22.474 eura. Pritom vrijede stroge odredbe osiguranja kredita u kojima se od zajmotražitelja osim fiducije na automobil zahtjeva i učešće od 10 do 30 posto! Ne čudi stoga što je prosječna starost vozila u Srbiji čak 16 godina...

Cijene automobila do registracije u Hrvatskoj i Sloveniji



Kao što se iz tablice može vidjeti, prosječan automobil na slovenskom tržištu jeftiniji je zahvaljujući nižim davanjima za 5 do 10 posto nego u Hrvatskoj. Primjerice, Kia Sportage stoji 21.290 eura, odnosno 2460 eura manje nego u Hrvatskoj. Razlika je još drastičnija u luksuznim automobilima poput BMW X6 (70.500 eura u Sloveniji, kod nas čak 81.795 eura).

Leasing sve popularniji

S obzirom da su kamate na leasing za 0,5 do 1,6 posto povoljnije nego na kredite, a i nema troškova obrade te solemnizacije, sve više hrvatskih vozača odlučuje se za taj vid kupnje automobila. U protekloj godini spomenuti način financiranja koristilo je čak 41,85 posto svih koji su do automobila došli bez gotovine, otkrivaju podaci Hrvatske narodne banke i Hanfe. Istodobno, pada potražnja za kreditima – lani za čak 18 posto u odnosu na 2009.

Po kredit u EU? Zaboravite!

Premda hrvatski propisi od 1. siječnja 2011. omogućuju i zaduživanje u inozemstvu, strane su banake to spriječile klauzulom koja kaže da kredit po uvjetima koje ostvaruju državljani zemalja Europske unije mogu dobiti samo stranci sa stalnim radnim odnosom u jednoj od zemalja EU.

Zbog zadužnica krediti još skuplji

Umjesto da pojeftine, krediti su na hrvatskom tržištu dodatno poskupjeli 1. siječnja 2011. Krivci, međutim, nisu banke, već država. Zbog promjena propisima o zadužnicama, kao isntrumentima osiguranja po svim kreditima, došlo je i do promjena u tarifama ovjere. Od spomenute zadužnice nije, naime, više izuzet nijedan kredit, a cijena njezine ovjere kod javnog bilježnika određuje se prema visini traženog kredita. Tarifa koja je dosad stajala oko 50 kuna za kredite u iznosu oko 15.000 eura od početka godine košta čak 350 do 750 kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 01:07