S prvim danom nove godine, CO2 ograničenja za proizvođače automobila ozbiljno su pooštrena u Europskoj uniji. Ovu rigoroznu mjeru je uvela Europska komisija, a mi smo istražili koliko bi to se moglo koštati proizvođače, a posljedično i kupce, u slučaju da pojedini proizvođač odluči sav teret kazni za prekomjerni CO2 kompenzirati višom cijenom svojih automobila.
Za većinu proizvođača, kazne će ove godine biti neizbježne jer nema nikakvih izgleda da ispune nove stroge propise o maksimalnoj prosječnoj CO2 emisiji za sve automobile koje prodaju. Granica je s prvim danom ove godine spuštena sa 116 grama CO2 po kilometru na samo 93,6 grama CO2 po kilometru. Za ilustraciju, to znači da bi svi prodani automobili u prosjeku trebali imati WLTP potrošnju od oko 4 l/100 km ako su benzinci, a samo 3,5 l/100 km ako su dizelaši, jer emisija CO2 je proporcionalna potrošnji goriva.
Jasno je da ni jedan proizvođač ne može ostvariti takve male emisije, ako se uzda samo u benzinske i dizelske automobile, a i s klasičnim hibridnima to je vrlo teško. No zašto je onda europska komisija uopće odredila tako niske granice? Odgovor je jednostavan, i oni i industrija su računali na mnogo veći rast prodaje električnih automobila. Naime, električni automobili nemaju CO2 emisije, i svaki prodani električni auto osjetno spušta prosjek za svakog proizvođača. Slično je i s plug-in hibridima koji službeno imaju male CO2 emisije kojima spuštaju prosjek flote. Prodaja električnih automobila i plug-in hibrida koja je manja od očekivane rezultirat će velikim kaznama za većinu proizvođača, jer EU će svaki prekomjerni gram CO2 po prodanom autu naplaćivati 95 eura.
Koliko će to konkretno proizvođače koštati. Potencijalne kazne smo izračunali na osnovi prosječnih emisija svakog proizvođača i prodajnih brojki za 2023. godinu, s obzirom na to da prodajne brojke za 2024. još nisu kompletirane. Najlošije prolazi Volkswagen grupa s potencijalnom kaznom od 7,7 milijardi eura. Automobili te grupacije su u 2023. godini u prosjeku ispuštali 118 grama CO2 po kilometru. S novim standardom od 93,6 grama, VW je čak 24,4 grama iznad granice što znači kaznu od 2318 eura po svakom prodanom automobilu, ili spomenutih 7,7 milijardi ako se to pomnoži s više od 3,3 milijuna automobila koje je VW grupa u EU prodala 2023. godine.
Prema istoj metodi izračuna, Stellantis je broj dva s ukupnom kaznom od 2,3 milijarde eura, no zbog manjeg CO2 kazna po automobilu bi im iznosila oko 1100 eura. Fordu prijeti kazna od oko 2300 eura po automobilu, što bi značilo oko 1,2 milijarde eura. Renault-Nissan-Mitsubishi alijansa mogla bi imati prosjek CO2 od 109 g/km što bi značilo kaznu od 1450 eura po autu ili ukupno 1,8 milijardi eura. Kod Mercedesa je to 1550 eura po autu, odnosno ukupno 1,1 milijarda, a BMW-u koji je dosta spustio CO2 prijeti 800 eura po autu i ukupnih 700 milijuna eura kazne.
Proizvođači koji nemaju ove brige su primjerice oni koji ne proizvode aute s motorima na izgaranje, poput Tesle, jer imaju nultu emisiju CO2, pa za njih nema ni kazni. Kazne ne bi trebale brinuti ni Volvo koji se već spustio ispod granice od 93,6 grama, a dobro bi mogli proći i Kia te Toyota koji su vrlo blizu ove stroge granice.
No, za neke proizvođače kazne bi mogle postati još gore. Već smo spomenuli da su plug-in hibridi važan i učinkovit "alat" za smanjenje CO2 emisije, no to će se od ove godine promijeniti. PHEV auti "na papiru" imaju mnogo manju CO2 emisiju. Na primjer Opel Astra proizvodi 125 g/km kao benzinac od 130 KS, i samo 29 g/km kao plug-in hibrid od 180 KS. Ta razlika je velika jer WLTP standard pretpostavlja visok udio potpuno električne vožnje u ovim automobilima. No zna se da se mnogi plug-in hibridi vrlo rijetko pune strujom te zbog toga europska komisija vjeruje da su aktualne vrijednosti za PHEV aute previše optimistične. Zbog toga je pooštrila takozvani faktor korisnosti, što znači da će novi plug-in hibridi homologirani od ove godine emitirati otprilike dvostruko više CO2. To će se još više povećati 2027. godine, a sve bi moglo dodatno rezultirati i manjom prodajom plug-in hibrida zbog viših poreza i trošarina na njih u određenim državama.
No još uvijek postoji šansa da 2025. neće biti tako katastrofalna za proizvođače, a posljedično i za kupce. Europska udruga proizvođača automobila ACEA žestoko lobira u Bruxellesu za ublažavanje ili odgodu strožih standarda, i pritom imaju jake adute u rukama. S jedne strane, Europska komisija ih tjera da prodaju više električnih vozila, dok mnoge pojedinačne države članice to sve više onemogućavaju ukidanjem poticaja i poreznih olakšica. Nedavni europski izbori mogli bi se pokazati korisnima za industriju automobila, jer je skupina stranaka EPP izbila "na vlast". Upravo je Europska pučka stranka protivnik zabrane benzinaca i dizelaša 2035. godine te također želi zadržati povoljno porezno okruženje za plug-in hibride i ublažiti standarde za CO2. Do toga bi vrlo lako moglo doći u prvom dijelu godine pa bi moglo ispasti da će novi standardi vrijediti samo nekoliko mjeseci što bi moglo spasiti proizvođače od velikog dijela astronomskih kazni, a kupce od poskupljenja novih vozila.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....