OVISNI O MOBITELU

OTKRIVAMO: SVAKI OSMI vozač piše poruke i snima selfije u vožnji!

Veliko istraživanje utjecaja suvremene komunikacijske opreme na sigurnost u prometu pokazalo je da tek 24 posto vozača nikad ne koristi mobitel u vožnji
 FOTO: Ivan Lacković

Hrvati naveliko i u svakoj prigodi koriste mobitel u vožnji, čak i na načine koji nisu samo riskantni, nego i graniče sa zdravim razumom. Ne samo da mnogi imaju običaj pisati poruke (40,6%), nego popularne selfije ili pak krajolik za vrijeme vožnje svojim pametnim telefonom snima svaki osmi, a video uratke svaki 12 vozač na cesti...

Takve, prilično zastrašujuće podatke donosi Istraživanje utjecaja korištenja suvremene komunikacijske opreme na sigurnost u prometu. Riječ je o prvom sustavnom istraživanju ovakve vrste u Hrvatskoj, kojega potpisuje Radmila Magušić, a izvedeno je u suradnji s dr. Draganom Perkovićem, profesorom s Fakulteta prometnih znanosti. Ima li razloga za brigu? Svakako, obzirom da zagriženi korisnici mobilne tehnologije za upravljačem imaju šansu izazvati prometnu nesreću poput osoba s 0,8 promila alkohola u krvi... A vjerojatnost je još i veća kad s koristi Viber ili Facebook, čemu smo također skloni.

Nažalost, nije dobro... Ovo istraživanje govori da su ceste pune ljudi - dovoljno je u vožnji pogledati u druge aute, svaki peti vozač drži mobitel u ruci - čija koncentracija za upravljačem nije ništa bolja od veseljaka, koji se nakon tri čaše žestice odlučio odvesti doma. Još žalosnije, teško da je riječ o nekakvoj zabuni. Rezultatima, koji govore da čak polovica domaćih vozača ima barem dva mobitela, te da ih samo 24,1 posto baš nikad ne koristi u vožnji, itekako se može vjerovati. Informacije su, naime, prikupljane anketnim upitnikom, a ispitanici su bili anonimni pa su bez straha od osude ili policijskog progona mogli iznositi svoja iskustva vezana uz korištenje mobitela u vožnji. Ništa manje važno, tu mogućnost iskoristilo je čak 630 vozača, više nego potrebno da se dobije prava, nažalost prilično tragična slika stanja stvari, a tome u prilog je išao i anketni upitnik od 32 pitanja, prilično opširan upravo u svrhu dobivanja cjelovite slike o vozačima i načinu korištenja mobitela u vožnji. Željelo se, naime, što je preciznije moguće, saznati koliko se često uopće vozači koriste mobitelom za upravljačem, kao i koriste li ga pretežito za razgovor ili i za primanje i slanje SMS poruka, video uratke...

Tako su se dobili prilično zanimljivi, čak i pomalo neočekivani rezultati. Primjerice, pokazalo se da žene značajno manje koriste mobitel tijekom vožnje, što je suprotno od općeprihvaćenog mišljenja - uglavnom muškaraca -da lijepši spol ne možeš skinuti s telefona niti kad gori kuća. No, daleko od toga da su žene svetice - pokazalo se da ih 46 posto čita poruke tijekom vožnje, što je zabrinjavajuće, ali ni blizu koliko da isto čini čak 65 posto muškaraca. Posebno jer je riječ, slažu se stručnjaci, o najtežem obliku ometanja pažnje obzirom da potpuno miče pogled s ceste i tjera vozača da razmišljaju o sadržaju poruke, a ne zbivanjima na cesti. Osim toga, barem jednu ruku čini potpuno neupotrebljivom za vožnju... S druge strane, sasvim je očekivano što čak 61 posto vozača ispod 35 godina čita poruke, dok to čini samo 28 posto starijih od 50. No, razlog apstinenciji kod starijih vozača uglavnom nije veće iskustvo i briga za sigurnost u prometu, nego nedovoljno poznavanje tehnologije. Niti najmanje ne iznenađuje niti što najrizičniju skupinu čine mlađi do 24, potpuno nekritički na opasnosti korištenja mobitelja tijekom vožnje. Oni ne samo da redovito čitaju i pišu poruke za vrijeme vožnje, nego njih čak 60 posto i fotografira, a 45 posto ih snima i video materijale u vožnji.

Sudeći prema tome, ali i činjenici da studije pokazuju da korištenje mobitela u vožnji čak četiri puta povećava rizik od nesreće, reklo bi se da su draži pametnih telefona veći problem za mlade vozače od motora snažnijih od 80 kW. Pa zato i ne treba žaliti nedavno micanje tog ograničenja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer tehnički, pa i bilo kako drugačije nije lako naći vezu snage motora i sigurnosti. S druge strane, vezu između gubitak pažnje i selfija, te korištenja Facebooka i Vibera u vožnji nije potrebno posebno objašnjavati... A koliko je problem neprestanog korištenja mobitela u vožnji dubok i opasan, te naginje teškoj ovisnosti ništa blažoj od one o ljekovima ili kocki, najbolje pokazuje što policijska represija ne daje nikakve rezultate. A nije da izostaje - u posljednjih pet godina policija je napisala skoro 200.000 kazni za telefoniranje u vožnji, no ni približno nije potkresala krila ovisnicima o Viberu, Twitteru, Fejsu i ostalim platformama za razmjenju mišljenja i pameti. Činjenica je tako da se represijom većini uspjelo objasniti da je važno vezati pojas ili kacigu na motociklu, no situacija s borbom protiv mobitela ne izgleda obećavajuće. A pogledate li djecu ispred osnovne škole, koja iako stoje jedna pored druge razgovaraju preko mobitela, stvar će biti samo gora. Posebno ako se naglasak stavi samo na kažnjavanje, a ne i na potrebne edukativne akcije.

SMS poruke donijele smrt na testnom poligonu

Naši suradnici iz Quattroruotea napravili su poučno istraživanje vezano uz korištenje mobitela u vožnji.

Kao i mnogo puta dosad pokazalo se da nedostatak koncentracije vozača uzrokuje kašnjenja u reakciji za čak 50%, odnosno u prosjeku za 3 desetinke sekunde. U slučaju naglog kočenja, to se pretvara u značajno povećanje zaustavnog puta. Konkretno, pri brzini od 100 km/h prosječnom vozaču zaustavni put će trajati 55 metara, no isti će vozač u slučaju nepažnje stati tek nakon 63 metra. Odnosno, u trenutku kada automobil pažljivog vozača već stane, drugi će automobil juriti brzinom od 40 km/h. Sasvim dovoljno za udarac s ozbiljnim posljedicama za automobil i putnike u njemu. Pri tome treba imati na umu da se mnogi parametri koji prate gibanje vozila mijenjaju se s kvadratom brzine kretanja i automobil koji se pri 100 km/h zaustavlja nakon 40 metara, pri 200 km/h stat će nakon 160. Uporaba mobitela pri testiranju pokazala se pogubnom i u čitavom nizu drugih slučejeva, koji bi u stvarnim uvjetima imali fatalne posljedice...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:08