Prolazeći slovenskim autocestama sigurno ste primijetili grafite i natpise "hur" i "murto" koje možete vidjeti praktički svakih nekoliko kilometara. Nalaze se posvuda, često i na prilično nedostupnim mjestima, poput nadvožnjaka autocesta, podvožnjaka... Što znače te dvije riječi i tko stoji iza njih?
Iz DARS-a, državne tvrtke koja upravlja slovenskim autocestama, potvrđuju da je sve više slika, simbola i grafita na infrastrukturi autocesta. “Primjećujemo da su grafiteri sve drskiji, a grafiti se pojavljuju i na teže dostupnim mjestima, no to ih ne odvraća od njihovih akcija”, navode.
Osim toga, takva rabota može biti i opasna, upozoravaju i iz policije. Jer, zabranjeno je hodanje i zadržavanje na autocesti te izuzetno opasno, kako za pješake tako i za vozače, stoga se očevicima savjetuje da takvo ponašanje odmah prijave policiji, piše N1 Slovenija. No, što uopće znače riječi “hur” i “murto” i tko stoji iza njih?
Riječi “hur” i “murto” su stilizirani potpisi, logotipi i oznake kreatora takvih nelegalnih sadržaja na cestovnoj infrastrukturi. To je jedna od primarnih formi iz koje grafiti u osnovi proizlaze, objašnjava bivši grafiter Gregor Purgaj. Autori svoje oznake ispisuju brzo i posvuda, kaže.
O tome u svojoj knjizi Grafiti v Ljubljani piše i Helena Konda, koja se bavi istraživanjem grafita u glavnom gradu Slovenije. “Cilj grafitera je ostaviti svoj trag na što više lokacija u gradu. Obično izaberu nekoliko aliasa za svoje kreacije i potpisuju se njima. Time stvaraju dojam da grafitera u gradu ima više nego što ih stvarno ima.”
Prema riječima Purgaja, oznaka ne nosi nikakvu poruku i ne predstavlja nikakav stil grafita. Svrha je privući što veću pozornost na što više lokacija u gradu, državi, možda i na različitim kontinentima.
U DARS-u smatraju da su zapisi na cestovnoj infrastrukturi zabrinjavajući te da utječu na promet i sigurnost, pa su ih kao operater dužni ukloniti. “S obzirom na sve veći broj vozila na našim autocestama i brzim cestama, apsolutno je nepotrebno da grafiti dodatno ograničavaju koncentraciju."
Prema njihovim riječima, uklanjanje grafita s raznih podloga zahtjeva dosta specifično znanje i iskustvo, a ni troškovi čišćenja nisu zanemarivi. Nisu naveli koliko košta čišćenje grafita, a dodaju da se oni vrlo često vrate nakon uklanjanja.
U Darsu sada planiraju u idućih nekoliko tjedana ukloniti većinu grafita, a uz to najavljuju i sastanak s policijom. “Također ćemo proučiti mogućnost oblaganja površina portala folijom, što će nam omogućiti lakše uklanjanje grafita ako se ponovno pojave”, navode, piše N1 Slovenija.
Sličnu foliju već neko vrijeme koriste i Slovenske željeznice jer su vlakovi česta meta grafitera. Kreatorima grafita koji koriste cestovnu infrastrukturu kao svoje platno iz DARS-a poručuju da će prekršaje prijavljivati i izdavati račune za čišćenje. “Pozivamo crtače grafita da odaberu dopuštena mjesta za ispisivanje grafita”, napisali su.
Inače, takvo postupanje, kako objašnjava Policijska uprava Ljubljana, predstavlja element prekršaja prema Zakonu o zaštiti javnog reda i mira. Kazna? Nešto više od 200 eura.