Sto trideset i jedna srna, četiri divlje svinje, tri lisice, tri jastreba, dvije divlje mačke, dva zeca, sova i medvjed... Iako se na prvu tako čini, ovaj respektabilan popis ne čine upucane životinje koje kao preparirane trofeje na zidovima drži najbolji lovac u Hrvatskoj. Riječ je o pregaženim životinjama tijekom 2006., i to samo na području Karlovačke županije, a svojevrsni nacionalni rekord živo svjedoči kako naleti automobila na divljač uopće nisu rijetkost na domaćim prometnicama. Upravo suprotno. Samo u 2009., dok je Ministarstvo unutarnjih poslova još vodilo statistiku po vrsti životinje (danas imaju podjelu samo na domaće i divlje životinje te ptice), zabilježeno je devet slučajeva naleta na medvjeda, kojih prema službenim podacima nema više od 1000.
Samim time, ne treba iznenaditi i veliki broj zabilježenih šteta na autima, koje prema nekim procjenama prelaze 20 milijuna kuna godišnje. Riječ je o paprenom iznosu, a zabilježene štete bi bile i drastičnije kada bi postojala preciznija statistika. Naime, podaci Ministarstva unutarnjih poslova ukazuju na stalan pad takvih slučajeva - tijekom 2008. zabilježeno je 2291naleta na životinje, 2009. ih je bilo 1073, a 2010. svega 824 - no realnost je da mnogi vozači o takvom slučaju nikad ne obavijeste policiju. Što je tome razlog?
Samo ponekad (uglavnom kad je automobil kasko osiguran) vozači procijene da se više isplati uživati u specijalitetima od divljači, nego se natezati s policijskim zapisnikom i zatim prepustiti gastronomski užitak nadležnom lovačkom društvu, kojemu zakonski lešina životinje pripada. Nažalost, povod takvoj odluci uglavnom je svijest da će šteta teško biti naplaćena ili još gore, da će vozač čak biti na financijskom gubitku, jer će morati odgovarati zbog pogibije divljači...
Takav scenarij, nažalost, moguć je zbog zakonskog kaosa koji vlada posljednje dvije godine. Naime, do sredine 2009. za štete na vozilima nastalima naletom divljih životinja odgovarali su lovci, odnosno koncesionari i zakupci lovišta na kojima je došlo do takvih prometnih nesreća. No, tada je umješno, kako bi se spasili proračuni lovačkih društava, u Zakonu o lovstvu odgovornost za sve tako nastale štete u cjelosti prebačena na vozače. Spretni lovci otišli su čak i korak dalje – prema tom zakonu ispada da su vozači, ako brzinu kretanja ne prilagode prometnim znakovima i uvjetima na cesti, krivi ne samo za cjelokupnu štetu na automobilu, nego i za stradavanje životinje. U slučaju medvjeda kapitalca iznos može prelaziti i 20.000 eura, što je često i znatno više od vrijednosti automobila...
Više pročitajte u novom broju Autokluba!
Ispada da je bolje naletjeti na ovcu, kozu ili kravu nego na lisicu, barem kada je riječ o nadoknadi štete. Razlog tome je što je kretanje stoke i drugih životinja po javnim prometnicama precizno regulirano Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, gdje stoji da se stoku i druge životinje ne smije voditi niti ostavljati na cesti bez nadzora. Samim time, za štetu odgovaraju njihovi vlasnici. Daleko od toga da se i u ovom slučaju stvari ne mogu zakomplicirati - za početak, potrebno je pronaći vlasnika, što u zabačenijim dijelovima zemlje nije uvijek jednostavno. Srećom, vremena za igru detektiva ima dovoljno. Odštetni zahtjev može se predati nadležnom općinskom sudu unutar tri godine od nastanka štete...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....