SAVJETNIK AUTOKLUBA Kako naplatiti štetu od šahtova

Opasnosti na cesti kriju se iza svakog ugla. Zamislite, primjerice, ovakvu situaciju: jednoga jutra, baš kao i mnogih drugih dotad, uobičajenom rutom vozite se autom na posao. Gužva nije ništa manja niti veća nego inače, vrijeme je suho i relativno sunčano i ni po čemu ne primjećujete da bi vam nešto moglo poremetiti rutinu . No odjednom, iz razmišljanja vas trgne zlokoban glasni udarac pod kotačima. Tras! Stajete sa strane da provjerite što se dogodilo i je li sve u redu s autom i imate što vidjeti: udarili ste u poklopac šahta koji podmuklo strši iznad razine ostatka prometnice. Dosad ste ga pukom srećom promašivali, no danas je, eto, došao red i na vas. Baš kao što će red na vas doći i u servisu kad bude trebalo platiti popravak, zar ne?... Uostalom, sami ste si krivi što niste pazili, zar nije tako?

E, nije, nikako nije, provjerili smo sa stručnjacima za to. Zagrebački odvjetnik Milko Križanović rekao nam je da su takve situacije u prometu vrlo česte te da se kod vozača nerijetko stvara nedoumica o odgovornosti. Mnogi od njih, kaže, krivicu pripisuju sebi, svojem nedostatku pažnje,odnosno nedostatku manevra kojim su mogli izbjeći opasnost i pritom - griješe. - Odgovornost nije na vozaču već na onome tko je vozačima dužan osigurati nesmetano i sigurno kretanje kolnikom.

Konkretno - za svaku štetu na vozilu izazvanu oštećenjem kolnika odgovara onaj tko ga je obvezan održavati za nesmetan i siguran promet. Svakodnevno i bez iznimke lokalna samouprava je preko svojih služba ili tvrtki osnovanih u tu svrhu (ili tvrtke kojoj su te poslove dali u koncesiju) dužna voditi o tome brigu i kontrolirati mehaničku izdržljivost metalnih poklopaca na kolnicima, u što spada i obveza kontrole da li poklopci pravilno naliježu te da li su ispravni čvrsti mehanički konstruktivni spojevi u ležištima poklopca. Pod time se, ističe ovaj pravnik, podrazumijeva da poklopci moraju biti osigurani na način da se ne mogu samostalno otvarati, pomicati ili ispasti iz svog ležišta.

Sličnih je slučajeva, kaže, često imao i u svojoj praksi. Pri tom je vrlo zanimljiv onaj u kojem je u jednoj ulici na zagrebačkoj Trešnjevci vozač svojim BMW-om 320 naletio na poklopac odvoda koji je iskočio iz ležišta, udario u podvozje i uglavio se između kotača i karoserije. Pritom je oštetio amortizer i još neke dijelove te auto više nije bio u voznom stanju. Ukupna šteta sa šlepom i popravkom iznosila je oko 8500 kuna, a vozač se odlučio naplatiti kod strane koju je smatrao krivcem za njegovu nezgodu, u ovom konkretnom slučaju, kod tvrtke Zagrebačke ceste. I uspio u tome. Premda su se oni u procesu prvo branili da se poklopac nije mogao tako podići, a kad je vještačenjem utvrđeno on ne naliježe dobro, pozivali se i na činjenicu da je odstupanje od normalnog stanja pritom iznosilo samo 1,5 cm.

No, praksa pokazuje da se stršenje poklopca za do centimetar i pol iznad površine nalijeganja inače tolerira i ne smatra kršenjem obveze lokalne samouprave da osigurava ispravnost prometnica, no svako prelaženje te vrijednosti smatra se izravnom prijetnjom za redovno odvijanje prometa, osobito kad preko njih prelaze vozači bicikla ili skutera. Zato je zanimljivo da je, premda se u konkretnom slučaju radilo o graničnoj brojci, sud utvrdio da je ona u bila dovoljna da nastane spomenuta šteta. Vozač je dobio spor, a premda su Zagrebačke ceste uložile žalbu, Županijski sud ju je odbio i potvrdio prvostupanjsku presudu.

Stoga, ako niste sigurni imate li kao vozač pravo na naknadu štete uslijed štete koju je na vašem autu prouzročio metalni poklopac na kolniku, ili njegov nedostatak (ako je posve ispao ili je, primjerice, ukraden) odgovor je da svakako imate, ali pod zadanim uvjetima. Odgovornost za ispravnost prometnica i održavanje metalnih poklopaca na istima je na lokalnoj zajednici. Štoviše, to se odnosi na sve metalne poklopce na cesti, bez obzira brane li oni pristup vodovodu, kanalizaciji ili telefonskim kablovima, ali i na svakojake rupe i druge izražene neravnine na kolniku.