Je li moguće biti pozitivan na alkotest, a da niste konzumirali alkohol? Neko vrijeme proširio se trik da bi se to moglo dogoditi ako vozač pristupi alkotestu nakon upotrebe vode za ispiranje usta, što nije istina. Međutim, doista je moguće da osoba bude pozitivna na alkohol i to ako pati od iznimno rijetkog sindroma alkoholne samo-fermentacije.
Naime, 2019. godine jedan je 40-godišnji vozač u Belgiji bio pozitivan na alkotest, tvrdio je da nije pio, no bio je kažnjen novčanom kaznom, te mu je oduzeta i vozačka dozvola.
U travnju i svibnju 2022. ponovno je bio zaustavljen i testiran i to se ponovo pozitivan. Bilo mu je izmjereno 0,91 mg po litri izdahnutog zraka te 0,71 mg/l, a u Belgiji je dozvoljena razina 0,22 mg/l.
Još jednom je uvjeravao policajce da nije pio te da je dan ranije popio nekoliko piva. Sve je završilo na sudu, a vozač je angažirao čak tri liječnika te je dokazao da pati od iznimno rijetkog sindroma, a sud je uvažio slučaj više sile. Tužitelj je tražio da ga se proglasi nesposobnim za vožnju što je sud odbio.
Međutim, Belgijac je ipak morao poduzeti mjeru postavljanja alkotesta u auto koji ako se rezultat pokaže iznad dozvoljene granice, sprječava pokretanje motora. Postavlja se pitanje, može li osoba s takvim sindromom uopće voziti jer unatoč alkoholu u krvi to ne utječe na (ne)sposobnost vožnje, kao kod ljudi koji su konzumirali alkohol, tvrdili su njegovi odvjetnici.
Sindrom alkoholne samo-fermentacije
‘Sindrom ABS‘ je bolest koja pretvara ljudsko tijelo u svojevrsnu ‘pivovaru‘. Ugljikohidrati koje osoba konzumira fermentiraju proizvodeći alkohol unutar probavnog sustava, zbog čega može stvoriti simptome pijanstva bez pijenja.
Prvi put je identificiran 1970-ih godina i istina je da je bolest rijetka koliko i tajanstvena. Toliko da znanstvenici još uvijek ne znaju njegovo specifično podrijetlo.
Oni znaju da se sindrom samo-fermentacije pripisuje prekomjernom rastu određenih sojeva kvasca ili gljivica u probavnom sustavu: osobito u tankom crijevu. Ti mikroorganizmi olakšavaju probavu, ali zbog ove bolesti postaju hiperaktivni i pretvaraju ugljikohidrate u alkohol.
Dijagnosticiranje sindroma samo-fermentacije je teško i dugotrajno. To je također bolest koja ima i druge posljedice kao što su probavni problemi i promjena raspoloženja.
Nije iznenađujuće da su epizode nepredvidive i stoga mijenjaju sve aspekte života onih koji pate od njih. I tome moramo dodati da se mnogo puta miješa s prekomjernom konzumacijom alkohola, što može dovesti do društvenih i pravnih problema, kao što smo mogli vidjeti iz slučaja neimenovanog Belgijca...