Pronaći put do Plitvičkih jezera, našeg najvećeg, najstarijeg i najposjećenijeg nacionalnog parka, nije problem. Uz brojne cestovne putokaze navigacijski uređaj više služi kao pokazatelj vremena dolaska u okrilje prirodnog bisera koji je Nacionalnim parkom postao još 1949., a tri desetljeća kasnije i UNESCO ga je proglasio dijelom svjetske prirodne baštine, i to kao jednom od prvih atrakcija na tom cijenjenom popisu.
No, putovanje smo ovaj put odlučili malo začiniti. U rutu smo uključili dionicu od Kukača do Donjeg Primišlja, kojom su početkom travnja jurili sudionici karlovačkog relija Quattro River.
Desetak kilometara uske vijugave seoske ceste bili su idealan poligon za isprobavanje novog sustava elektroničke kontrole amortizera kojim je opremljena treće generacija Volkswagena Tiguana s kojim smo krenuli u posjet Plitvicama.
Novi, baš kao i prethodni sustav DCC, kontinuirano reagira na uvjete na cesti i prati situacije u vožnji, koristeći pritom parametre poput upravljanja, kočenja i ubrzanja, a intezitet prigušenja i hoda amortizera rezultat je izračuna za svaki kotač unutar djelića sekunde.
Novost koju donosi unaprijeđena verzija nazvana DCC Pro kontrola je rada amortizera u oba smjera, odnosno u kompresiji i istezanju, što je moguće zahvaljujući sustavu s dva ventila, ali i elektronike koja upravlja i dinamičkim osobinama Tiguana.
Nismo ni pokušavali uloviti vrijeme koje je na brzincu Tounjčica postavio pobjednik relija Nikolay Gryazin, tek smo uživali u nevjerojatnoj promjeni koju donosi aktiviranje programa Sport. Ukrućeni ovjes čvrsto je držao kotače priljubljene za podlogu, upravljač je postao brži i direktniji, a 7-stupanjski DSG mjenjač i u automatskom programu spremno držao okretaje u zoni iznad 1700/min, kako bi izvrsni 2.0 TDI sa svih 195 KS i 400 Nm konstantno pogonio sva četiri kotača.
Uglavnom, s novim adaptivnim sustavom DCC Pro nastup na cesti postao je još za koplje uvjerljiviji, podižući pritom doživljaj u vožnji i osjećaj sigurnosti.
Uz malo zabave putovanje do Plitvičkih jezera djelovalo je kraće nego što je to zbilja bio slučaj i činilo nam se da smo se u trenu našli na parkiralištu pod gustim krošnjama i tražili sjenu koja će potrajati i u popodnevnim satima. I dok na parkiralištu nije bilo posebne gužve, na glavnom, sjevernom ulazu 1, dočekao nas je prizor koji nas je podsjetio na subotnju špicu u Zagrebu.
Ogromna masa ljudi bila je zorna potvrda opravdanosti titule najposjećenijeg parka u Hrvatskoj, kojem udarna sezona pritom tek počinje.
No, na Plitvicama su već odavno prestali loviti rekorde u broju posjetitelja. Na to još podsjeća samo kamena klupica smještena neposredno nakon ulaza, na kojoj je 2011. ugravirano ime Stane Ježine. Upravo je ona u rujnu te godine bila milijuntiti gost Plitvica. Danas je broj ulazaka ograničen na 1000 posjetitelja na sat izvan sezone, te na 1200 u ljetnim mjesecima.
Gužva na ulazu podsjetila nas je na savjet na koji smo se, nažalost, oglušili. Naime, kada dani postanu duži, a temperature više, preporuka je doći na Plitvice u ranim jutarnjim satima - nacionalni park se otvara za posjetitelje u 7 sati tijekom ljeta, u 8 ostatkom godine- te kupiti karte preko interneta (što je prihvatilo preko 60 posto posjetitelja), jer tada se vrijeme ne gubi na čekanje u redu za ulaznice i može se uživati u prirodnim ljepotama dok se još nije stvorila gužva.
No, nismo se zamarali masom koja nas okružuje. Zavirili smo u trgovinu suvenirima, bacili pogleda na radnike koji su krovove ulaznih objekata prekrivali novom šindrom i još jednom proučili kartu kako bi svoje ograničeno vrijeme što bolje iskoristili, svjesni kako niti uz najbolju volju ni u dva dana ne bismo uspjeli obići svih 16 jezera, kao i brojne slapove, špilje, vrtače i nepregledne šume kroz koje vode 22 pješačke i 36 planinarskih staza.
Premda je broj jezera i kroz prošlost izazivao prijepore, zanimljiv detalj izronio je tijekom 2018., kada se upotrebom moderne tehnologije, prema kriteriju koji je uključivao najmanju visinsku razliku od 5 cm i vodenu površinu veću od 10 četvornih metara došlo do brojke od ukupno 90 jezera. No, službeni podatak ostaje 16 imenovanih i međusobno povezanih jezera.
Nakon što je udarni val posjetitelja nestao iza ulaznih vrata, krenuli smo na kružnu rutu s oznakom A koja nas je vodila u posjet nižim jezerima. Strmi spust do šetnice uz jezero povremeno smo prekidali samo kako bismo bacili pogled na Veliki slap, koji je sa svojih 78 metara jedan od simbola Parka.
Nažalost, u njegovo podnožje nismo uspjeli doći jer se staza na tom dijelu obnavlja, a prema najavama bit će otvorena 1. lipnja kada će postati dvosmjerna kako bi se olakšao protok ljudi.
Put nastavljamo drvenim šetnicama uz jedno od najvećih nižih jezera u parku, jezero Kaluđerovac dugo preko 200 metara, dok se u daljini ukazuju Velike Kaskade, predvorje jednog od najljepših dijelova Parka, jezera Gavanovac.
Nešto dalje je najveće od nižih jezera, Milanovačko jezero, dugo 470 metara. Ostacima jedne od prvih cesta koje su krajem 19. stoljeća otvorile prilaz Jezerima uspinjemo se prema jezeru Kozjak, najvećem i najdubljem u Parku koje se nalazi na granici Gornjih i Donjih jezera.
Nastalo je prirodnim potapanjem slapišta i spajanjem dvaju jezera, a jedna od osobitosti je i Štefanijin otok. Uz jezero, u Kozjačkoj Dragi 1861. izgrađen je prvi objekt, svratište i prenoćište za rijetke putnike tada poznat kao Carska kuća. Slijedili su drugi i plato uz jezero pretvorio se u veliko izletište, koje se nalazi tik uz pristanište gdje se možete ukrcati na brodić i preko jezera Kozjak krenuti u obilazak Gornjih jezera.
Prvotni plan uključivao je i vožnju brodom, ali ogromna skupina koju smo velikodušno pustili ispred sebe dočekala nas je u Kozjačkoj Dragi i obeshrabrila u nastavku obilaska Parka.
- Obnova šetnice koja vodi do Velikog slapa malo je poremetila protočnost i primijetili smo stvaranje gužvi u pristaništu, ali početkom svibnju kada radovi budu gotovi sve će se vratiti na svoje, objasnio nam je Tomislav Kovačević, ravnatelj Nacionalnog parka Plitvička jezera.
- Park je živi organizam i stalno ima posla. Obnova staza dio je dnevnih obaveza, a radimo i na nekim sporednim projektima poput rekonstrukcije dvaju hotela koji će postati luksuzni butik hoteli, a tu je i skori početak gradnje prezentacijskog centara, ističe Kovačević i podsjeća na činjenicu da su Plitvička jezera prije 45 godina uvrštena na popis zaštićene svjetske prirodne baštine, što je prema njegovim riječima i čast i obaveza.
- Biti na listi čini vas vidljivijima za puno gostiju, osobito onih koji dolaze s Dalekog istoka ili američkog područja. No, i gosti iz Njemačke, naši tradicionalno najbrojniji posjetitelji, posebno cijene lokacije pod zaštitom.
Prije nekoliko godina UNESCO je upozorio na preveliku izgradnju u okružju Parka, kao i na preveliki broj posjetitelja, i u Parku su na to reagirali.
- Zaštita prirode ne dozvoljava greške. Ponašamo se u skladu sa svim pravilima koja idu u tom smjeru. Nekada su Plitvice imale oko 2 milijuna posjetitelja godišnje, što je bilo oko 10 posto svih turista koji su ulazili u Hrvatsku, a projektom upravljanja sveli smo to na ispod milijun i pol godišnje i tim smo brojem zadovoljni. Mislim da je to dobro i za nas i za posjetitelje, ali i za prirodu.
Ugodnim razgovorom s prvim čovjekom Nacionalnog parka Plitvička Jezera okončali smo naš boravak u jedinstvenom kutku svijeta čija smo vrata tek malo odškrinuli, ali dovoljno da se poželimo ponovno vratiti, posebice u nekom drugom godišnjem dobu.
Kako ističe Kovačević, ali i svi koji Park bolje poznaju, Plitvička jezera najljepša su u svim periodima godine. U proljeće odišu snagom i nabojem, ljeti su puna života, u jesen očaravaju bojama, a zima imaju posebnu draž.
Na povratku smo nakratko zastali u Rastokama pored Slunja koje leže na utoku Slunjčice u Koranu. U nekadašnjem carstvu mlinova izgrađenim na brojnim slapovima s vremenom pretvorenim u ugostiteljske objekte još jednom smo osjetili hipnotičku moć vode i otkrili razlog zbog kojeg Rastoke nose nadimak “Male Plitvice”.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Volkswagenom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....